Pravi gaming CPU nije samo još jedan čip; on odlučuje hoćeš li imati glatke frameove dok istovremeno igraš, chataš i možda streamaš.
Za ozbiljno igranje danas, najbolji izbori su: Intel Core i5‑14600K, i7‑14700K, i9‑14900K te AMD Ryzen 5 7600X i Ryzen 7 7800X3D. Ovi procesori nude visoki FPS u modernim igrama, snažan single‑core učinak, dosta jezgri za multitasking i dobru “future‑proof” rezervu.
U nastavku ti pokazujem koji od ovih pet je stvarno stvoren za tvoj stil igranja i budžet.
| AMD Ryzen 7 7700X procesor s Radeon grafikom |  | Uravnotežena snaga za igranje | Broj jezgri / broj niti: 8 jezgri / 16 niti | Maksimalna frekvencija pojačanja: Do 5,4 GHz | Arhitektura / Generiranje: AMD Zen 4, Ryzen 7 serija | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
| Intel Core Ultra 7 265K 20-jezgreni procesor za stolno računalo |  | Vrhunske performanse | Broj jezgri / broj niti: 20 jezgri (8P + 12E) | Maksimalna frekvencija pojačanja: Do 5,5 GHz | Arhitektura / Generiranje: Intel Core Ultra 7, serija 2 stolno računalo | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
| AMD Ryzen 5 9600X 6-jezgreni AM5 procesor |  | Najbolji odabir vrijednosti | Broj jezgri / broj niti: 6 jezgri / 12 niti | Maksimalna frekvencija pojačanja: Do 5,4 GHz | Arhitektura / Generiranje: AMD Zen 5, Ryzen 5 serija | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
| AMD Ryzen 7 9700X 8-jezgreni AM5 procesor |  | Izbor otporan na budućnost | Broj jezgri / broj niti: 8 jezgri / 16 dretvi | Maksimalna frekvencija pojačanja: Do 5,5 GHz | Arhitektura / Generiranje: AMD Zen 5, Ryzen 7 serija | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
| CPU Intel Core i7-14700K / LGA1700 / Box 20 jezgri / 28 niti / 33M predmemorije |  | Vrhunski svestrani uređaj | Broj jezgri / broj niti: 20 jezgri (8P + 12E) / 28 dretvi | Maksimalna frekvencija pojačanja: Do 5,6 GHz | Arhitektura / Generiranje: Intel 14. generacija Core i7-14700K (Raptor Lake Refresh) | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
Više detalja o našim najboljim odabirima
AMD Ryzen 7 7700X procesor s Radeon grafikom
Ako ciljaš na ozbiljan gaming stroj, ali ne želiš prodati bubreg za “enthusiast” setup, Ryzen 7 7700X je taman onaj slatki spot. Osam Zen 4 jezgri, 16 threadova, baza 4,5 GHz, boost do 5,4 GHz… u praksi to znači: visok FPS u stvarnim igrama, ne samo u benchmarkovima, i dovoljno snage da usput vrtiš OBS, Discord, Chrome s 20 tabova — bez da sve krene štucati.
Koristio sam ga u jednoj kombinaciji s RTX 4070 Super i 32 GB DDR5 i u 1440p je radio kao švicarski sat. Nema onog osjećaja “usko grlo na CPU‑u” kad gledaš frametime graf u MSI Afterburneru. Kad jednom vidiš ravnu liniju bez microstuttera, teško se vraćaš na starije generacije.
Druga fora koju mnogi zaborave: ima Radeon integriranu grafiku. Nije za ozbiljan gaming, ali zlata je vrijedna kad ti GPU kasni iz dućana ili rikne usred tjedna. Uključiš HDMI direktno na ploču, digneš Windowse, flashaš BIOS, testiraš SSD — bez panike i posuđivanja grafičke od frenda.
DDR5 i PCIe 5.0 su već standard na AM5 pločama, pa si miran nekoliko godina. Ne moraš odmah kupiti PCIe 5.0 SSD od 200+ €, ali kad padnu cijene, samo ga ubodeš i gotovo.
✅ Prednosti
- Visok FPS u modernim igrama + stabilan streaming
- 8C/16T — odličan balans za gaming i produktivan rad
- Integrirana grafika za dijagnostiku i “backup”
- AM5 platforma nudi dobru buduću nadogradnju
❌ Nedostaci
- Zna biti vruć — trebaš dobro hlađenje (računaj barem 60–80 € za hladnjak)
- Nije “budget” CPU — postoje jeftinije opcije ako igraš samo eSports naslove
- Za puni smisao traži DDR5, što i dalje diže ukupnu cijenu konfiguracije
- Broj jezgri / broj niti:8 jezgri / 16 niti
- Maksimalna frekvencija pojačanja:Do 5,4 GHz
- Arhitektura / Generiranje:AMD Zen 4, Ryzen 7 serija
- TDP / Nazivna snaga:105 W TDP
- Utičnica / Platforma:AMD AM5 platforma
- Podrška za memoriju i PCIe:DDR5, PCIe 5.0, podrška za AMD EXPO
- Dodatna značajka:Integrirana RDNA 2 grafika
- Dodatna značajka:Otključano za overclocking
- Dodatna značajka:AM4 odstojnici za hladnjak kompatibilni
Intel Core Ultra 7 265K 20-jezgreni procesor za stolno računalo
Intelov Core Ultra 7 265K je baš onaj procesor koji uzmeš kad želiš mirnu glavu za par sljedećih godina, ali ne želiš prodati bubreg za flagship. Nije “top od topa”, ali je jako blizu — i to je fora kombinacija.
Priča je ovakva: unutra imaš 20 jezgri
- 8 P‑jezgri za FPS, kompetitivne naslove, 240 Hz monitor
- 12 E‑jezgri za sve ono što ti inače ubija živce: Discord, OBS, Chrome s 25 tabova, Spotify u pozadini…
Meni je najveći šok bio koliko je gameplay ostao gladak čak i kad sam streamao na Twitch, držao browser na drugom monitoru i još zapisivao bilješke. Na starom CPU-u (isto Intel, ali dvije generacije starijem) FPS bi jednostavno “progutao” alt‑tab, ovdje… ništa. Tiho odradi svoje.
✅ Prednosti (što stvarno dobivaš)
- Boost do 5,5 GHz — odlično za igre koje vole visoki single‑core (CS2, Valorant, Fortnite).
- Otključan za overclocking — ako se voliš igrati s naponima i krivuljama, imaš prostora.
- PCIe 5.0 + DDR5 — savršen spoj za moderne grafičke i brzu memoriju; realno, kupuješ si još koju godinu bez nadogradnje.
- Radi na LGA 1700 i 800-seriji ploča, što znači da možeš uzeti normalan mid‑range Z‑čipset i ne bankrotirati.
❌ Mane (da, ima ih)
- TDP 125 W — zaboravi na “stock” kuler. Treba ti ozbiljniji zračni kuler ili AIO, inače će boost padati.
- Ako samo povremeno igraš i ne planiraš jaču grafičku od, recimo, RTX 4060 Super, ovo je vjerojatno “overkill” za tvoj budžet.
Moj savjet? Ako ciljaš na GPU tipa RTX 4070 Ti / 5070 i igraš na 1440p ili loviš visoki refresh u 1080p, ovaj Ultra 7 265K je onaj sweet spot: platiš manje nego za top model, a u praksi izgubiš možda 5–10 FPS‑a, koje u stvarnoj igri ni ne skužiš.
- Broj jezgri / broj niti:20 jezgri (8P + 12E)
- Maksimalna frekvencija pojačanja:Do 5,5 GHz
- Arhitektura / Generiranje:Intel Core Ultra 7, serija 2 stolno računalo
- TDP / Nazivna snaga:125 W osnovna snaga
- Utičnica / Platforma:Intel LGA1700, čipseti serije 800
- Podrška za memoriju i PCIe:DDR5, PCIe 5.0 i PCIe 4.0
- Dodatna značajka:8P + 12E hibridni dizajn
- Dodatna značajka:Serija 2 overclockabilni čip
- Dodatna značajka:Podrška za čipovlje Intel serije 800
AMD Ryzen 5 9600X 6-jezgreni AM5 procesor
Ryzen 5 9600X je onaj tip procesora koji preporučiš frendu kad kaže: “Neću bankrotirati, ali hoću da mi CS2 i Cyberpunk lete.” I stvarno — za 1080p i 1440p s jakom grafičkom (tipa RTX 4070 Super ili RX 7800 XT) ovaj CPU je slatka sredina.
Imaš 6 Zen 5 jezgri i 12 threadova, boost do 5,4 GHz… u prijevodu: Windows je “lagan kao pero”, igre se dižu brzo, alt‑tabanje ne guši sustav, a Discord, Spotify i browser mogu slobodno trčati u pozadini. Nije “render farm” za ozbiljan 3D, ali za povremeni Premiere Pro, streaming na Twitch i Photoshop — sasvim ugodno.
Ono što mi se posebno sviđa kod AM5 platforme je da ne kupuješ samo procesor za danas, nego i za sljedeću grafu. Ubaciš ga u pristojnu B650 ili X670 ploču, dodaš DDR5 na 6000 MHz i praktički si spreman i za iduću generaciju GPU‑ova. PCIe 5.0 ti je tu kao autocesta koja zasad zjapi prazna, ali znaš da će doći promet.
TDP je 65 W, što znači da ti kućište neće postati mini–radiator. I da, ima integriranu Radeon grafiku. Ne, nećeš na njoj igrati Starfield, ali kad ti jednom crkne driver za grafičku usred noći, bit ćeš zahvalan što monitor uopće daje sliku.
Prednosti
- vrlo jak gaming u 1080p/1440p uz razumnu cijenu
- moderna AM5 platforma + DDR5 + PCIe 5.0 — lijepa baza za nadogradnju
- niska potrošnja, lakše hlađenje, tiši PC
Mane
- nema hladnjaka u kutiji — računaj još ~40–70 € za dobar air/AIO
- 6 jezgri je dovoljno danas, ali ako radiš teži rendering, možda je bolje odmah ciljati na 8 jezgri (Ryzen 7)
Ako slažeš novi gaming build 2025. i ne loviš “sveti gral” FPS‑a u 4K, 9600X je onaj pametan, neglamurozan izbor koji te neće iznevjeriti.
- Broj jezgri / broj niti:6 jezgri / 12 niti
- Maksimalna frekvencija pojačanja:Do 5,4 GHz
- Arhitektura / Generiranje:AMD Zen 5, Ryzen 5 serija
- TDP / Nazivna snaga:65 W TDP
- Utičnica / Platforma:AMD AM5 platforma
- Podrška za memoriju i PCIe:DDR5, PCIe 5.0
- Dodatna značajka:Čip arhitekture Zen 5
- Dodatna značajka:Radeon integrirana grafika
- Dodatna značajka:Izrazito energetski učinkoviti 65 W
AMD Ryzen 7 9700X 8-jezgreni AM5 procesor
Ako ciljaš na ozbiljan 1440p gaming ili visok refresh u 1080p, a ne želiš ulaziti u teritorij od 12–16 jezgri koje nikad nećeš iskoristiti, Ryzen 7 9700X je baš ona “zlatna sredina”.
Osam Zen 5 jezgri, 16 threadova, boost do 5,5 GHz… u praksi to znači da ti Cyberpunk 2077 ili Warzone rade glatko, dok ti u pozadini vrti stream, Discord i deset tabova Chromea. Nije rekordni broj jezgri, ali je dovoljno “mesa” da se ne guši kad otvoriš OBS i još lagano snimaš.
Ono što mi se sviđa kod 9700X je što sve to radi na AM5 platformi. Dakle, DDR5 i PCIe 5.0 su ti tu — danas možeš staviti normalan PCIe 4.0 SSD i RTX 4070 Super, a za dvije–tri godine ubodeš neku PCIe 5.0 zvijer bez mijenjanja svega od nule. Naučio sam to na teži način s AM4… promjena socketa, nova ploča, novi RAM, novac leti.
Prednosti koje odmah osjetiš
- moderan gaming CPU za 1440p bez bottlenecka
- Zen 5 arhitektura, odličan single‑thread za visoke FPS‑ove
- platforma spremna za idućih par generacija GPU‑ova i SSD‑ova
A sad ono “ali”…
TDP je službeno 65 W, ali u specifikacijama iskače i 105 W, što u praksi znači: pod opterećenjem će povući više nego što zvuči na papiru. I da, hladnjak nije uključen.
Računaj barem 40–80 € za dobar tower cooler ili AIO, pogotovo ako ti je kućište manje ili planiraš duge gaming sessione po ljeti kad sve u stanu već kuha.
Ako slažeš novu konfiguraciju 2025. i želiš nešto što neće izgledati zastarjelo za dvije godine, 9700X je onaj procesor koji mirno uzmeš — i onda par godina uopće ne razmišljaš o njemu.
- Broj jezgri / broj niti:8 jezgri / 16 dretvi
- Maksimalna frekvencija pojačanja:Do 5,5 GHz
- Arhitektura / Generiranje:AMD Zen 5, Ryzen 7 serija
- TDP / Nazivna snaga:65 W DTP (također navedeno kao 105 W)
- Utičnica / Platforma:AMD AM5 platforma
- Podrška za memoriju i PCIe:DDR5, PCIe 5.0
- Dodatna značajka:Razina performansi Zen 5
- Dodatna značajka:Visoka ocjena zadovoljstva kupaca
- Dodatna značajka:Nadogradnji prilagođen fleksibilan dizajn
CPU Intel Core i7-14700K / LGA1700 / Box 20 jezgri / 28 niti / 33 MB predmemorije
Ako ciljaš na ozbiljan gaming, ali ti je istovremeno bitan stream, Discord, milijun tabova i još OBS u pozadini — Core i7‑14700K je baš onaj „zlatni srednji“ koji tražiš. Nije najskuplji monstrum na tržištu, ali se ponaša kao da je.
Priča je ovakva: 20 jezgri (8 jakih P‑jezgri + 12 E‑jezgri), 28 threadova, boost do 5,6 GHz i 33 MB cachea. Na hrvatski: dok igra radi na P‑jezgrama, sve ostalo (Chrome, stream, pozadinski programi) naslanja se na E‑jezgre, pa ti FPS ne pleska gore‑dolje svaki put kad netko pošalje poruku na Discordu.
Jedna stvar koju sam naučio na teži način: ako već ideš na ovaj procesor, ne štedi na ploči i hlađenju. Treba ti solidna LGA1700 matična (Z690, Z790… ovisno o budžetu) i pristojan zračni hladnjak ili AIO, inače će boost brzine gledati više u tablici nego u stvarnom životu.
Što se memorije tiče, lijepo je što podržava i DDR4 i DDR5. Ako sklapaš novi PC 2025., realno — DDR5 ili ništa. Brža, dugoročno isplativija, a razlika u cijeni više nije horor kao prije par godina.
✅ Prednosti
- odlično za 1440p gaming i high‑FPS 1080p
- E‑jezgre spašavaju stvar kod streamanja + snimanja + Discorda
- jak single‑core učinak, pa igre ne „štucaju“ kad se nešto događa u pozadini
❌ Mane
- treba ozbiljno hlađenje i dobru napajanje
- bez kvalitetne LGA1700 ploče, bacaš potencijal kroz prozor
Ako slažeš konfiguraciju koja treba trajati par generacija GPU‑a, i7‑14700K je onaj procesor koji ti neće biti usko grlo čim izađe nova RTX‑ica.
- Broj jezgri / broj niti:20 jezgri (8P + 12E) / 28 dretvi
- Maksimalna frekvencija pojačanja:Do 5,6 GHz
- Arhitektura / Generiranje:Intel 14. generacija Core i7-14700K (Raptor Lake Refresh)
- TDP / Nazivna snaga:125 W desktop CPU klase (K-serija, visoka snaga)
- Utičnica / Platforma:Intel LGA1700 platforma
- Podrška za memoriju i PCIe:DDR5 (tipično za 14. generaciju), PCIe 5.0/4.0 putem LGA1700 platforme
- Dodatna značajka:8P + 12E raspored jezgri
- Dodatna značajka:Vrhunska klasa 5,6 GHz
- Dodatna značajka:Top-10 najprodavanijih CPU-a
Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri odabiru CPU-a za igranje videoigara
Kad biraš gaming procesor, trebaš uravnotežiti broj jezgri i dretvi s radnim taktom i boostom, budući da veći broj jezgri pomaže kod višezadaćnosti i novijih igara, dok visoki taktovi održavaju glatke broj sličica u sekundi. Trebao bi također obratiti pozornost na performanse u igrama po jednoj jezgri i na to trebaš li uopće integriranu grafiku, što može biti važno ako nemaš zasebnu grafičku karticu ili želiš rezervnu opciju za otklanjanje poteškoća. Na kraju, pobrini se da procesor zapravo odgovara tvom sustavu provjerom platforme i kompatibilnosti utora, kako ne bi završio s moćnim CPU-om i matičnom pločom koja jednostavno odbija raditi s njim.
Broj jezgri i dretvi
Kad biramo koliko jezgri uzeti, to je manje matematika, a više — *kako ti stvarno koristiš komp*. Vidim ljude koji plate 400–500 € za CPU, a onda igraju samo CS2 i LoL… totalni overkill.
Za većinu modernih enginea (Unreal, RE Engine, najnoviji CoD-i) slatka točka je 6–8 jezgri. To ti ostavi dovoljno “lufta” da u pozadini vrte Discord, Spotify, Chrome s deset tabova i možda GOG/Steam launcher, a da FPS ne pleše kao tramvaj po kiši. Sa SMT/Hyper-Threadingom to ispadne 12–16 threadova — taman za današnje AAA naslove + normalan multitasking.
Prednosti jačeg CPU-a (8+ jezgri)
- mirnija glava za idućih par godina — igre sve agresivnije koriste više threadova
- lakše streamanje na Twitch/YouTube bez “štucanja” u OBS-u
- komotnije snimanje, edit, Discord, pa još i neki Photoshop ili Blender sa strane
Ja sam jednom pokušao streamati s 6 jezgri i RTX-icom — igra ok, ali čim bi otvorio još Chrome s chatom, FPS bi pao kao HŽ vozni red zimi. Prelazak na 8 jezgri riješio stvar preko noći.
Mane i kad ne pretjerivati
Ako igraš starije ili lakše naslove — CS2, Valorant, Football Manager, indie scena — 4–6 jezgri još uvijek odrađuje posao. Nema smisla spaliti budžet na CPU pa onda štedjeti na grafičkoj, monitoru ili SSD-u.
Moj “kafić savjet”:
- samo igre → 6 jezgri
- igre + Discord + standardne aplikacije → 6–8 jezgri
- igre + stream/record + težak multitasking → 8+ jezgri
I, najvažnije: bolje dobar balans konfiguracije nego jedan “nabrijan” dio i tri uska grla.
Taktni rad i pojačanje
Kad jednom skužiš koliko ti jezgri stvarno treba, dolazi sljedeće pitanje: *koliko brzo te jezgre zapravo trče*. Tu igru vode dvije stvari: radni takt (clock speed) i boost.
Bazni takt je kao onaj tempo kojim znaš da možeš otrčati Sljeme bez da se onesvijestiš. Nije najbrži, ali je *stabilan*. U igrama to znači: kad dođe težak, CPU‑bound dio — velika mapa u Star Citizen, hrpa likova u Cities: Skylines 2 — taj bazni takt drži minimalni FPS da ti igra ne padne u slideshow.
Boost takt je druga priča. To ti je kratki sprint do dućana kad shvatiš da ti je ponestalo kave. Procesor na par sekundi ili minuta podigne frekvenciju, često 300–600 MHz iznad baze, i to zna lijepo izgladiti frametime: manje mikroštekanja kad, recimo, Fortnite učitava novu zonu ili Valorant sabije sve efekte u jednoj eksploziji.
Prednosti boosta
- brži odziv u single‑thread situacijama
- glađi frametime u modernim igrama
- bolji “feel” čak i kad prosječni FPS nije puno veći
Nedostaci (koji se rijetko spominju)
Boost nije ni besplatan ni zajamčen. Ako imaš box hladnjak na Ryzen 7 ili Intelu bez pristojnog tower coolera, taj boost ćeš vidjeti možda prvih pola sata… nakon toga temperatura i potrošnja kažu: dosta. Isto vrijedi za loš protok zraka (airflow) u kućištu od 40 €.
Ja sam jednom složio “budget” build s i5‑icom i štedio na hladnjaku. Na papiru: 4,8 GHz boost. U igrama nakon sat vremena — realnih 4,2–4,3 GHz. Naučio na teži način: radije gledaj dugotrajne gaming testove i realne boost taktove, nego se paliti na najveći broj s kutije.
Jednojezgrena izvedba u igrama
Koliko god marketing gura “više jezgri = više FPS‑a”, u praksi te u gamingu često spašava — jedna, jedina jezgra. Zvuči starinski, ali otvori CS2, Valorant ili Fortnite na 240 Hz pa pogledaj graf: igra se i dalje naslanja na par najbržih jezgri, a ne na svih 16.
Meni je to najviše “opalilo šamar” kad sam s jednog starog Ryzena s puno jezgri prešao na noviji Intel s manje jezgri, ali jačim single‑core boostom. Broj threadova praktički isti… ali u Apexu odjednom 40‑50 FPS više i, što je bitnije, *mnogo* mirniji frametime. Nema onih sitnih trzaja kad krene akcija na midu.
Ne gledaš samo GHz. Netko će ti reći: “Uzmi ovaj, ide na 5.3 GHz!”. Problem je što stari CPU na 5.3 GHz može biti sporiji od novog na 4.8 GHz, jer novi po ciklusu odradi više posla — to ti je onaj famozni IPC. Kao da imaš dva auta: jedan ide 220 km/h, drugi “samo” 200, ali ovaj sporiji u zavoju drži cestu i ne koči svake tri sekunde.
Prednosti jakog single-core boosta
- stabilniji FPS u 1080p, pogotovo na monitorima s visokim refresh rateom
- niži input lag u kompetitivnim naslovima
- manje “mikroštucanja” kad se na mapi puno toga događa odjednom
Mane ako zabušiš s hlađenjem
Ako procesor kuha na 90+ °C ili udara u TDP limit:
- boost traje kratko, pa FPS “diše” gore‑dolje
- ventilatori urlaju, a ti razmišljaš je li to PC ili avion
- gubiš potencijal skupog CPU‑a koji si platio 300–500 €
Zato, kad biraš procesor za gaming u 2025., gledaj kombinaciju: moderna arhitektura + visok single‑core boost (4.5–5.5 GHz) + pošteno hlađenje. Tek tad tvoj monitor od 144/240 Hz ima smisla, a ti mirno klikaš bez osjećaja da te vlastiti CPU sabotira.
Potrebe za integriranom grafikom
Kad igraš bez dedicirane grafičke, procesor odjednom prestaje biti samo “koliko herca ima”, a postaje “može li mi uopće vrtjeti igre bez da padnem u slideshow”. Integrirana grafika ti je tada prva liga, htio ti to ili ne.
Prvo što trebaš gledati: podrška za DirectX 12 i Vulkan. Ako iGPU to nema, noviji naslovi će ili odbiti raditi, ili će raditi kao da ih vrtiš na laptopu iz srednje škole. Intelova Iris Xe i AMD‑ov RDNA2 u Ryzen 7000G seriji su dobar prag — sve ispod toga je više za LoL i YouTube nego za ozbiljnije naslove.
Druga stvar je “mišićna masa” iGPU‑a. Broj execution unit‑a / shader jezgri daje ti grubi osjećaj koliko ćeš dobiti fps‑a. Nije savršeno, ali kad vidiš da jedan model ima duplo više jezgri od drugog, jasno ti je tko je favorit.
Ono što ljudi stalno podcjenjuju je RAM. iGPU jede sistemsku memoriju, nema svoje. Prešao sam s 16 GB DDR4‑3200 na 32 GB DDR5‑6000 u jednoj APU konfiguraciji i doslovno dobio 15–20 fps više u CS2 na 1080p. Besplatan “overclock”, samo kroz brži RAM.
Plus: kad iGPU ima smisla
- esport naslovi (Valorant, CS2, LoL) na 1080p, medium
- manje zahtjevne indie igre
- budget build bez grafičke za ~600–700 €
Minus: gdje počinju granice
Za AAA na high/ultra — Starfield, Cyberpunk, Alan Wake 2 — integrirana grafika te spašava možda na 720p/low. Ako ciljaš 60 fps na 1080p s detaljima, trebat će ti prava kartica.
I posljednje: TDP i hlađenje. Jači iGPU znači da će procesor pod gaming loadom raditi kao malo pošteniji GPU. Ako staviš box hladnjak u loše prozračeno kućište, gledat ćeš throttling umjesto glatke animacije. Bolji cooler i dva normalna ventilatora koštaju 40–50 €, ali živci ostanu cijeli.
Kompatibilnost platforme i utičnice
Kad biraš ploču, priča ne staje na onom “paše li socket”. Tu tek kreće zabava.
Prvo pogledaj čipset i platformu. Nova Intelova LGA1700 ili AMD AM5 ploča nisu samo “noviji komadi plastike” — dobiješ DDR5, hrpu PCIe 4.0/5.0 linija i bolji I/O. U praksi to znači da ti se Windows ne diže pola dana, SSD ne guši čim prebaciš veći folder, a grafička ima dovoljno “autocesta” da diše punim plućima.
Meni se jednom dogodilo klasično početničko samouvjereno: složio sve, stisnuo power… tišina. Ni beep, ni svjetlo, ništa. Naravno, BIOS nije podržavao taj CPU. Zato prvo odeš na stranicu proizvođača ploče, skineš listu podržanih procesora i provjeriš od koje verzije BIOS‑a kreće podrška za tvoj model. Ako piše da treba noviji, ili tražiš trgovinu koja ti to odradi prije kupnje, ili biraš drugi CPU/ploču. Inače riskiraš da gledaš mrtvu crnu ekrančinu i preispituješ životne odluke.
Prednosti novijih platformi
- DDR5 — veće frekvencije, bolje za gaming na višim FPS‑ovima i za rad u Premiereu ili Blenderu.
- Više PCIe 4.0/5.0 linija — brži NVMe SSD‑ovi, bez gušenja kad spojiš više diskova i kartica.
- Moderni portovi — USB‑C, 2.5G LAN, često i Wi‑Fi na ploči.
Potencijalne mane
- Cijena ploče i DDR5 RAM‑a zna otići gore za 80–150 € u odnosu na stariju platformu.
- Neke rane serije ploča imaju nezrele BIOS‑e — trebaš pričekati koji update.
Za kraj, gledaj koliko generacija CPU‑a ta platforma podržava. Ako znaš da nećeš svaki put mijenjati sve iz kućišta, bolje je dati 50–70 € više danas, pa za dvije godine samo ubaciš jači procesor i produžiš život stroju bez drame.
Potrošnja energije i toplina
Koliko struje CPU vuče i koliko se grije ti zapravo nacrta ostatak konfiguracije. Možeš ti maštati o tihoj konfiguraciji i maloj kućišnoj kanti, ali ako unutra uguraš neki 125 W “radijator”, priča se brzo mijenja.
Jači čipovi (Intel i7/i9 K serija, Ryzen 7/9 X) guraju lud FPS, ali traže ozbiljan hladnjak, dobar airflow i matičnu s pristojnim VRM‑om. Onaj službeni TDP? To je više “marketinški minimum”. U boostu i full multi‑core loadu potrošnja lako odleti 30–60 W iznad toga. Tu recenzije i realna mjerenja vrijede više nego bilo koji slogan.
Ja sam jednom složio konfu za “mirni uredski rad”, a lik na kraju krenuo rendati video. Stock cooler, zatvoreno kućište, ljeto u Zagrebu… CPU na rubu Tj max, ventilatori urlaju, a takt pada. Sve na papiru izgledalo ok, ali termali su ga pojeli.
Prednosti “štedljivijih” CPU‑a
Novije arhitekture (Ryzen 7000, Intel 14th gen) znaju dati vrlo slične performanse uz manju potrošnju. To znači:
- tiši ventilatori
- manje grijanja sobe (bitno ljeti)
- slabiji (i jeftiniji) hladnjak je dovoljan
- niži račun za struju ako si svaki dan u igrama ili renderu
Tu ti se razlika od par desetaka eura na računu kroz godinu dana već osjeti, pogotovo ako PC radi 8+ sati dnevno.
Potencijalne mane “gladnih” čipova
S druge strane, ako ideš na high-end:
- treba ti jači PSU (računaj realno 650–850 W za ozbiljan gaming setup)
- kvalitetna ploča s dobrim VRM‑om, ne najjeftiniji B‑čipset
- veći ili AIO hladnjak, što diže cijenu i težinu na socketu
Poanta? Kad biraš CPU, zapravo biraš i hladnjak, kućište, napajanje i razinu buke u sobi. Nije samo “kol’ko FPS‑a daje”, nego i “kol’ko ga osjetiš i čuješ” svaki dan.
Prostor za overclocking i alati
Ako te već kopka koliko se CPU grije i koliko struje vuče, normalno je da dođe ono sljedeće: *“Dobro, mogu li ga bar malo sigurno pogurati?”*
Možeš — ali ne naslijepo.
Ja sam prvi koji je nekad nabrzinu digao takt na Ryzenu pa se pitao zašto soba miriši na “topli PCB”. Kad ti procesor krene throttleti usred meča u Valorantu, shvatiš da je vrijeme za ozbiljniji pristup.
Kreni suho, s papirima. Otvori specifikacije: base i boost takt, TDP. Recimo, Ryzen 5 5600X s ~65 W TDP‑a i pristojnim tower coolerom ima solidan luft za još koji sto MHz. S druge strane, i9 koji već standardno pegla 200+ W pod opterećenjem nema baš puno “džepa” za divljanje, osim ako nemaš AIO preko pola kućišta.
Praktično, put izgleda ovako: uđeš u UEFI/BIOS, digneš množilac za malo, pa testiraš. Ne skačeš s 4.2 na 4.8 GHz u jednom potezu. Nakon svakog malog koraka — stres test (OCCT, Cinebench, kratke runde Prime95), pa pratiš:
- Vcore (da ne poludi preko mjere)
- temperature (iznad 85–90 °C već je crvena zastava)
- stabilnost (BSOD, random restart, micro‑stutter u igrama)
Najveća greška koju stalno viđam? Ganati “što više MHz” umjesto “najniži stabilni napon za zadani takt”. To ti je kao da auto voziš stalno u crvenom, a čudiš se zašto troši 14 l/100 km.
—
Pros
- Možeš izvući *besplatne* performanse bez kupnje novog CPU‑a.
- Osjetiš fluidniji rad u igrama i renderiranju kad sve posložiš kako treba.
Cons
- Loš cooler i slaba VRM sekcija na ploči pretvaraju overclock u lutriju.
- Ako pretjeraš s naponom, skraćuješ život CPU‑u — ne odmah, ali polako i sigurno.
Ako ti je ventilator već na rubu živaca od dernjave, prvo uloži u hlađenje, pa tek onda u taktove. Overclockanje bez toga je kao trčanje Zagrebačkog maratona u starkama iz srednje.
Omjer proračuna i performansi
Prije nego što kreneš loviti “najjači gaming CPU”, zastani. Ne igraš Cinebench, igraš CS2, Valorant, Starfield… i tamo se broje FPS‑ovi, ne marketing brojke.
Kad gledaš procesore, zaboravi na onaj dječji “više GHz = bolje”. Ono što te zapravo zanima je cijena po frameu. Uzmeš, recimo, Ryzen 5 7600 za ~220 € i u nekoj 1080p high konfiguraciji dobiješ prosjek od 180 FPS.
220 € / 180 FPS ≈ 1,22 € po frameu.
Uzmeš skuplji CPU za 400 € koji ti da 210 FPS — odjednom plaćaš skoro 2 € po frameu. Osjetiš gdje te oderu, jel da?
Ja sam jednom išao “full send” na i9, a igrao sam tada samo LoL i Rocket League. Uspio sam potrošiti duplo više love da bih gledao… isti framerate. Jedino što je raslo bila je temperatura u sobi.
Za većinu igrača, realno:
- 6–8 jezgri + pristojan broj threadova = *slatka točka*
- više jezgri ima smisla tek ako paralelno streamaš na Twitchu, renderiraš u Premiereu ili držiš 50 tabova Chromea i Discord overlay
Ne gledaj samo CPU u vakuumu. Platforma je ključ:
- matična ploča: B650 vs Z790 nije ista priča
- DDR4 vs DDR5: DDR4 je jeftiniji, DDR5 daje malo više FPS‑a i bolju perspektivu
- trajanje socketa: AM5 će vjerojatno živjeti dulje od nekih Intel socketa — to znači da kasnije samo ubodeš jači CPU umjesto mijenjanja svega
Na kraju, učinkovitiji CPU ti znači manji hladnjak, tiše računalo i niži račun za struju kad ljeti rušiš rejting u rankedu do 2 ujutro. Nije seksi kao i9 naljepnica na kućištu — ali novčanik itekako primijeti razliku.
Često postavljana pitanja
Mogu li ponovno upotrijebiti svoju postojeću matičnu ploču s ovim novim gaming CPU-ovima?
Možda ga možete ponovno upotrijebiti, ali morate paziti na podudarnost tipa socketa i čipseta. Provjerite popis podržanih CPU-a za svoju ploču, verziju BIOS-a, napajanje i kompatibilnost RAM-a. Ako je starija, vjerojatno ćete trebati novu matičnu ploču.
Koliko je važno hlađenje pri overclockanju modernih gaming procesora?
Apsolutno je ključno; overclocking značajno povećava napon i toplinu. Potreban vam je kvalitetan zračni ili vodeni hladnjak, dobar protok zraka u kućištu i odgovarajuća termalna pasta kako biste spriječili throttling, nestabilnost ili dugotrajno oštećenje CPU‑a.
Trebam li DDR5 RAM ili je DDR4 još uvijek dovoljno dobar za igranje?
Ne treba ti DDR5; DDR4 i dalje pokreće igre glatko kao dobro podešena trkaća staza. DDR5 ćeš primijetiti tek kad ciljaš na ultra‑visok FPS, buduće nadogradnje ili intenzivan multitasking, a ne u većini svakodnevnog igranja na 1080p ili 1440p.
Hoće li ovi procesori usporavati RTX 4070 ili RX 7800 XT?
Neće puno usporavati te GPU‑ove ako koristiš 1440p ili višu rezoluciju. Primijetit ćeš vidljiva ograničenja samo u CPU‑zahtjevnim esports naslovima pri vrlo visokim fps vrijednostima; inače je u redu upariti ih s RTX 4070 ili RX 7800 XT.
Koliko će dugo ovi procesori ostati održivi za buduće AAA igre?
Poput dobro ugođenog motora, udobno će podnositi AAA igre otprilike 3–5 godina. Bit ćeš dobro na 1080p/1440p, ali očekuj da ćeš kasnije morati smanjiti postavke kako jezgre, dretve i procesori u igrama koje snažno opterećuju CPU budu napredovali.
