Koliko je dana prošlo između dva važna datuma ili koliko još traje neki rok često su pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnom životu i poslovanju. Precizno određivanje perioda između dva datuma nije uvijek jednostavno zbog prijestupnih godina i različitih duljina mjeseci.
Period između dva datuma izračunava se tako da se od kasnijeg datuma oduzme raniji, pri čemu se dobiva točan broj dana, tjedana ili mjeseci koji ih razdvaja.
Pouzdano razumijevanje ove metode može olakšati planiranje i donošenje odluka te izbjeći nesporazume u važnim situacijama.
Matematičke Formule za Izračun Perioda Između Datuma
Nije fora zapeti već na prvoj prepreci: tražiš razliku između dva datuma—ali ne želiš samo “broj dana”. Želiš znati koliko radnih dana imaš do godišnjeg, koje te subote spašavaju, ili postoji li šansa da ti kombinacija praznika i vikenda donese spontani produženi vikend. (Jer tko ne bi to htio, zar ne?)
Osnovna formula: Kasniji datum – Raniji datum = Broj dana
Zamislimo scenarij. Imaš ugovor s rokom od 20. travnja do 5. svibnja.
Sve što trebaš: uzmeš 5. svibnja, oduzmeš 20. travnja, pa se baviš matematikom kao kad si skupljao sličice za album — dan po dan.
Ne računaš ni subote ni blagdane, nema “ako i ali” — samo hladna, matematička istina:
5.5. minus 20.4. = 15 dana.
Ali… pažnja, ne zaboravi što je polazišni, a što završni datum.
Ova varijanta ne ubraja ni prvi ni zadnji dan ako ne kažeš eksplicitno. (Da, baš tako jednostavno, nitko ne komplicira kao HR birokracija).
Formula za radne dane: Ukupni dani – Vikendi – Državni blagdani
Sada ide zabava: računanje radnih dana.
Evo gdje se Excel i kalendari (ili onaj kolega koji uvijek gleda praznike prvi) pale na sto posto.
Primjer: imaš period od 1. do 10. svibnja.
Brojiš sve dane (10), pa izbaciš vikende (tu znaš, subota i nedjelja – dva puta, znači 4) i izbaciš možda 1. svibanj jer pada na državni praznik (ako imaš sreće).
Ostaje ti — 10 ukupno minus 4 vikenda minus 1 praznik — pet radnih dana.
Ponekad će praznik pasti usred tjedna, ponekad vikendom (baci kocku). Zbog toga “work smarter not harder” pa koristi online kalkulator, osim ako ti je draže brojati ručno dok piješ prvu jutarnju.
Izračun s uključenim i isključenim završnim datumom
Ovdje dolazimo do nijansi — neki sustavi, poput pristupa projektima ili zakonskih rokova, traže preciznost: treba li uključiti završni datum ili ne?
Primjer: plaća kasni “pet radnih dana”, što znači da peti dan mora biti zadnji u računanju — ili odmah nakon njega?
Ako uključuješ završni dan, uzeo bi raniji datum i kasniji, oduzeo ih kao prije, a onda još dodaš “plus 1” (jer računaš oba dana).
Ako ne uključuješ, ostaneš samo na razlici broja dana.
Zapravo, kad god se zapitaš je li datum uključen — sjeti se: odvjetnici, državne institucije i šef — svi imaju svoju logiku, zato provjeri u pravilu, ugovoru ili u onom finom malom fontu na dnu dokumenta.
Tko je znao da su datumi toliko zamršeni?
Ah, birokracija — uvijek spremna zakomplicirati i najobičniji brojčani zadatak.
Gregorijski Kalendar i Prijestupne Godine u Izračunima
Vrijeme je varljivo, a gregorijanski kalendar tek tu i tamo pokazuje svoju pravu narav. Tko nije pokušao brzo izračunati koliko je točno dana prošlo između dvaju datuma, pa ga iznenadi veljača sa svojih 29 dana u prijestupnoj godini? Ukratko, naš se kalendar malo poigrava brojevima, osobito kad je u pitanju prijestupna godina.
Gregorijanski kalendar koristi se gotovo posvuda—barem gdje ljudi ne računaju dane prema Mjesečevim mijenama. Standardna godina ima 365 dana, ali svaka četvrta (osim nekih što stoje po strani, zahvaljujući matematičkoj igri s brojem 100 i 400) ima 366 dana. Prijestupne godine najčešće dolaze svakih četiri godine; iznimka su godine djeljive sa 100, osim onih koje su djeljive s 400 (tako je 2000. bila prijestupna, ali 1900. nije). Sjetite se toga sljedeći put kad budete pokušavali rasporediti godišnji odmor…
U praksi, izračun razlike između dva datuma često uključuje provjeru je li u tom razdoblju bila prijestupna godina. Ne, nije dovoljno samo oduzeti jedan datum od drugoga—svaki veljača može biti zamka, osobito kad netko broji točne radne dane ili planira isplatu kamata po danu kod banaka kao što su Erste ili Zagrebačka banka. Ako jedan od datuma pada na 29. veljače ili prelazi godinu, pozorno provjerite tablice prijestupnih godina ili koristiti online kalkulator (ako nemate volje tražiti stare kalendare po kuhinji).
Prava zabava dolazi kad izračun obuhvaća više godina—jer tada prijestupna godina može dati onaj višak dana koji dokrajči spremanje godišnjih izvještaja ili pomakne rok predaje radova na fakultetu. Za školske godine, obračun radnih dana između dva datuma često bude temelj za planiranje praznika ili ispitnih rokova; prijestupna veljača odmah se umiješa ako niste oprezni.
