Izračun prijevremene mirovine često zvuči komplicirano, ali zapravo se temelji na jasnim pravilima. Visina prijevremene mirovine ovisi o godinama staža, prosjeku plaće i mogućem umanjenju zbog ranijeg odlaska. To znači da svatko tko razmišlja o ranijem umirovljenju može unaprijed procijeniti koliki bi mu bio mjesečni iznos.
Mnogi se iznenade kada otkriju da uvjeti nisu jednaki za žene i muškarce, barem do 2030. godine. Također, postoje posebne olakšice za dugogodišnje osiguranike, branitelje i roditelje, dok penalizacija može znatno smanjiti konačan iznos.
Tko želi točno znati koliko bi dobio, može koristiti kalkulatore poput onih na portalu Moja mirovina ili zatražiti službeni izračun preko HZMO-a, e-Građani sustava ili ovaj naš dolje. Upravo tu počinje prava priča – jer detalji oko uvjeta, faktora i dodataka često mijenjaju sliku više nego što se očekuje.
Prijevremena mirovina — izračun (HR, 2025)
Napredne opcije
Uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu (muškarci vs. žene)
Prijevremena starosna mirovina u Hrvatskoj povezuje se s dva osnovna uvjeta: godinama života i mirovinskim stažem. Osiguranik mora imati najmanje 15 godina staža da bi uopće ostvario pravo na mirovinu, dok su za prijevremenu mirovinu potrebni stroži kriteriji.
Za muškarce vrijedi pravilo: 60 godina života + 35 godina staža. To je osnovni prag koji se ne mijenja. Kod žena je situacija malo složenija jer se uvjeti postupno izjednačavaju s muškarcima do 2030. godine.
Primjer za žene u prijelaznom razdoblju:
- 2025.: 58 godina i 9 mjeseci života + 33 godine i 9 mjeseci staža
- 2026.: 59 godina + 34 godine staža
- 2029.: 59 godina i 9 mjeseci + 34 godine i 9 mjeseci staža
Od 1. siječnja 2030. i muškarci i žene moraju imati najmanje 60 godina života i 35 godina staža kako bi ostvarili pravo na prijevremenu mirovinu.
Važno je naglasiti da se prijevremena mirovina umanjuje, odnosno penalizira. Polazni faktor smanjuje se za 0,2% po mjesecu ranijeg odlaska u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. To znači da će netko tko ode dvije godine ranije imati trajno manju mirovinu.
Ipak, od 2026. godine penalizacija prestaje kada korisnik navrši 70 godina, pa se iznos mirovine tada izjednačuje. To pravilo daje dodatnu sigurnost onima koji se odluče za raniji odlazak iz radnog života.
Penalizacija – trajno umanjenje mirovine zbog ranijeg odlaska
Kad netko ode u mirovinu ranije nego što je predviđena dob za starosnu mirovinu, njegova se mirovina smanjuje. To smanjenje zove se penalizacija i primjenjuje se bez obzira na duljinu radnog staža.
Iznos se umanjuje za 0,2 % po svakom mjesecu ranijeg odlaska. Na primjer, ako osoba ode 5 godina prije, to znači 60 mjeseci × 0,2 % = 12 % manje mirovine. Ovo umanjenje vrijedi trajno, pa se ne uklanja kad korisnik navrši propisanu dob.
Primjer izračuna:
| Raniji odlazak | Broj mjeseci | Umanjenje |
|---|---|---|
| 1 godina ranije | 12 | 2,4 % |
| 3 godine ranije | 36 | 7,2 % |
| 5 godina ranije | 60 | 12 % |
Od 1. siječnja 2026. uvodi se važna promjena. Penalizacija se briše onima koji su već u prijevremenoj mirovini, ali tek od mjeseca nakon što navrše 70 godina života. To znači da će tisuće umirovljenika tada dobivati nešto veći iznos, jer im se mirovina više neće umanjivati.
Ipak, do te dobi penalizacija ostaje. Drugim riječima, tko ode ranije, mora računati da će godinama primati manju mirovinu nego da je čekao redovnu starosnu dob.
Dugogodišnji osiguranici (mirovina sa 60 god. bez penalizacije)
Postoji posebna mogućnost za one koji imaju dug radni staž. Ako radnik navrši 60 godina života i ima najmanje 41 godinu mirovinskog staža, može u mirovinu bez umanjenja iznosa. Ova opcija se naziva mirovina za dugogodišnjeg osiguranika.
Za razliku od uobičajene prijevremene mirovine, ovdje nema trajne penalizacije. To znači da se mjesečni iznos ne smanjuje zbog ranijeg odlaska. Mnogi radnici ovu opciju vide kao nagradu za dugogodišnji radni vijek.
Usporedba uvjeta:
| Vrsta mirovine | Dobna granica | Staž potreban | Penalizacija |
|---|---|---|---|
| Prijevremena starosna mirovina | 60 god. (M), 58-60 god. (Ž, prijelazno) | 35 god. | Da (0,2–0,34% po mjesecu) |
| Dugogodišnji osiguranik | 60 god. | 41 god. | Ne |
Za mnoge koji su rano počeli raditi, poput onih koji su se zaposlili odmah nakon srednje škole ili strukovne obuke, ovo je realna opcija. Oni već s 60 godina mogu ostvariti pravo na punu mirovinu.
Važno je naglasiti da se u ovaj staž uračunavaju samo godine stvarnog rada i osiguranja. Dodani staž (npr. za djecu ili vojsku) ne može zamijeniti uvjet od 41 godine. Zbog toga je ova mogućnost dostupna manjem broju ljudi, ali za njih znači značajnu financijsku prednost.
Beneficirani staž (staž osiguranja s povećanim trajanjem)
Beneficirani staž znači da se određeno razdoblje rada računa duže nego što je stvarno odrađeno. Na primjer, 12 mjeseci rada može se priznati kao 15 ili čak 18 mjeseci, ovisno o poslu i uvjetima rada. Time se osiguranicima omogućuje raniji odlazak u mirovinu.
Ova pogodnost odnosi se na poslove koji su posebno teški, opasni ili štetni za zdravlje. Također, uključuje i osobe s određenim invaliditetima ili bolestima, poput paraplegije, multiple skleroze ili sljepoće. Od 2019. godine popis zanimanja i uvjeta je ažuriran, a broj radnih mjesta s beneficiranim stažem smanjen.
Primjeri poslova s beneficiranim stažem:
- rudari i radnici u metalurgiji
- vatrogasci i policajci
- članovi kabinske posade u zrakoplovu
- vojnici i pripadnici specijalnih službi
Važno je naglasiti da beneficirani staž ne znači samo raniju mirovinu. On također smanjuje dobnu granicu za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Dakle, netko tko radi u takvim uvjetima može ostvariti pravo na mirovinu nekoliko godina ranije od ostalih.
Za osobe koje su samozaposlene, poput obrtnika ili sportaša s invaliditetom, od 2021. uvedena je mogućnost da i oni koriste beneficirani staž — pod uvjetom da redovno plaćaju doprinose. Ovo proširenje obuhvatilo je širi krug ljudi nego prije.
Drugim riječima, beneficirani staž predstavlja svojevrsno priznanje da neki poslovi jednostavno „troše“ čovjeka brže od drugih, pa zakon omogućuje pravedniji put do mirovine.
Hrvatski branitelji (Domovinski rat) – posebni uvjeti
Za branitelje koji su sudjelovali u Domovinskom ratu vrijede posebna pravila kod odlaska u prijevremenu mirovinu. Zakon o hrvatskim braniteljima (ZOHBDR) u nekim slučajevima daje povoljnije uvjete od općeg Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO).
Vrijeme provedeno u obrani računa se kao staž u uvećanom trajanju. To znači da se određeni broj mjeseci borbenog sektora pretvara u dodatni mirovinski staž. Taj dodatak može smanjiti dobnu granicu za odlazak u starosnu mirovinu ili umanjiti penalizaciju kod prijevremenog umirovljenja.
Primjer: ako je netko proveo 14 mjeseci u ratu, to se može uračunati kao više od jedne godine dodatnog staža. Time se povećava ukupni radni staž, što može utjecati na izračun konačne mirovine.
Penalizacija kod ranijeg odlaska razlikuje se po zakonima:
| Zakon | Umjerenje mirovine po mjesecu ranijeg odlaska |
|---|---|
| ZOMO | 0,2% po mjesecu |
| ZOHBDR | 0,25% po mjesecu |
U praksi, branitelji često uspoređuju oba izračuna jer ponekad opća mirovina (po ZOMO-u) može ispasti povoljnija od braniteljske. Zato se preporučuje napraviti informativni izračun u HZMO-u i tek tada odlučiti.
Također, branitelji koji su uplaćivali u drugi mirovinski stup mogu birati hoće li sredstva prenijeti u prvi stup. Odluka se donosi nakon što vide usporedne iznose, pa je važno proučiti obje opcije prije konačne odluke.
Osobe sa smanjenom radnom sposobnošću (invalidske mirovine)
Invalidska mirovina pripada osobama koje zbog bolesti ili ozljede više ne mogu raditi u punom kapacitetu. Pravo se može ostvariti prije 65. godine života ako osiguranik ima najmanje jednu trećinu radnog vijeka pokrivenu mirovinskim stažem.
Postoje dvije osnovne situacije: djelomični gubitak radne sposobnosti i potpuni gubitak radne sposobnosti. Kod djelomičnog gubitka osiguranik još uvijek može obavljati određene poslove, dok potpuni gubitak znači da više nije sposoban za rad.
Visina invalidske mirovine računa se prema duljini staža, prosjeku plaće i stupnju invalidnosti. Primjerice, kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti koristi se mirovinski faktor 0,8, što znači da je iznos manji nego kod potpunog gubitka.
Kako bi bilo jasnije, pogledajmo jednostavnu usporedbu:
| Vrsta invalidske mirovine | Faktor izračuna | Radna sposobnost |
|---|---|---|
| Djelomični gubitak | 0,8 | Ograničena |
| Potpuni gubitak | 1,0 | Nema |
Od 2026. godine najavljena su povećanja mirovinskih faktora, što bi trebalo donijeti nešto veće iznose za korisnike. To je posebno važno jer mnogi umirovljenici s invalidskom mirovinom žive s nižim primanjima od onih u redovitoj starosnoj mirovini.
Zahtjev za invalidsku mirovinu podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje uz medicinsku dokumentaciju i potvrdu o radnom stažu. Nakon toga slijedi procjena radne sposobnosti i donošenje rješenja.
Utjecaj broja djece (dodani staž roditeljima)
Dodani staž za roditelje uveden je kako bi se priznao doprinos odgoja djece. Od 1. srpnja 2025. roditelji za svako rođeno ili posvojeno dijete dobivaju 12 mjeseci dodatnog staža. Prije toga, od 2019. do sredine 2025., priznavao se samo 6 mjeseci po djetetu.
Važno je naglasiti da se ovaj staž ne koristi za ispunjavanje minimalnih uvjeta rada (npr. 15 godina staža za pravo na mirovinu). On se računa isključivo za povećanje iznosa mirovine. Dakle, netko tko ima 14 godina i 6 mjeseci radnog staža ne može računati da će mu dodani staž omogućiti pravo na mirovinu.
Tko dobiva pravo? Najčešće majke, ali i očevi ako su koristili većinu roditeljskog dopusta. Također, posvojitelji koji su koristili roditeljski dopust mogu ostvariti isto pravo.
Koliko to znači u praksi? Vrijednost dodatka ovisi o visini plaće tijekom radnog vijeka. Primjerice:
| Primanja tijekom rada | Dodatak po djetetu (mjesečno) |
|---|---|
| Minimalna plaća | oko 14 € |
| Prosječna plaća | 14–17 € |
| Iznadprosječna plaća | do 35 € |
Roditelj s troje djece i iznadprosječnim primanjima može tako dobiti i do 105 € više mjesečno. Za mnoge obitelji to je razlika koja se osjeti u kućnom budžetu.
Ipak, postoje tri skupine roditelja: oni umirovljeni prije 2019. nemaju pravo na dodatni staž, oni između 2019. i 2025. imaju 6 mjeseci, a tek oni nakon 1. srpnja 2025. dobivaju punih 12 mjeseci po djetetu. Upravo ta podjela izaziva najviše rasprava.
Izračun mirovine – formula, polazni i mirovinski faktor, osnovica
Kod izračuna mirovine sve se svodi na jednostavnu formulu:
Mirovina = Osobni bodovi × Mirovinski faktor × Aktualna vrijednost mirovine (AVM)
Na prvi pogled izgleda kao suha matematika, ali iza svake stavke krije se priča o radnom vijeku, plaćama i godinama staža.
Polazni faktor posebno utječe na prijevremenu mirovinu. Ako netko ode ranije od zakonom propisane dobi, taj se faktor smanjuje za 0,2% po svakom mjesecu ranijeg odlaska. To smanjenje je trajno, pa mnogi dvaput razmisle prije nego što povuku taj potez.
Mirovinski faktor određuje koliko se osobni bodovi uzimaju u obzir. Za starosnu i prijevremenu mirovinu on obično iznosi 1,0, što znači da se bodovi priznaju u cijelosti. Kod nekih posebnih slučajeva, poput obiteljske mirovine, taj faktor može biti manji.
Da bi osiguranici lakše planirali budućnost, postoji i informativni izračun mirovine. On se može zatražiti u područnim uredima HZMO-a ili jednostavno putem e-usluge informativnog izračuna. Time se dobiva okvirna procjena, bez čekanja u redovima i papirologije.
U praksi, mnogi koriste ovu uslugu kako bi usporedili razliku između prijevremenog i redovnog odlaska u mirovinu. Često se pokaže da nekoliko dodatnih mjeseci rada može značiti osjetno veću mirovinu.
