Gramofoni 2026. više nisu igračke; tu si ako želiš najbolji zvuk za svoj budžet, bez tehničke zbrke.
Mnogi početni i srednji gramofoni danas nude wow/flutter ispod 0,2 %, signal‑šum oko –60 dB ili bolje i vrlo dobru separaciju kanala, pa već stižu stare “hi‑fi” modele.
USB automatike (npr. Audio‑Technica AT‑LP60XUSB) i Bluetooth modeli (npr. Jam Spun Out) daju praktičnost, ali klasični, ručni sustavi nude bolji zvuk i lakše nadogradnje.**
U nastavku ti pokazujem koje konkretne modele za 2026. vrijedi uzeti i zašto.
Ključni zaključci
- Dajte prednost modelima s pogonom na remen i čvrstim MDF ili aluminijskim postoljem, jer smanjuju vibracije i pružaju čišći, detaljniji zvuk.
- Tražite ugrađene MM fono pretpojačala i RCA izlaze kako biste osigurali jednostavnu integraciju s postojećim zvučnicima ili pojačalima.
- Odaberite gramofone koji podržavaju barem 33⅓ i 45 o/min, s preciznom kontrolom brzine i odstupanjem (wow and flutter) idealno ispod 0,15 % za vjernu reprodukciju.
- Razmotrite uređaje s Bluetoothom i USB-om poput AT-LP60XBT ili LP60XUSB za bežično slušanje i visokokvalitetnu pretvorbu vinila u digitalni zapis.
- Dajte prednost težim, dobro prigušenim modelima s automatskim upravljanjem ručicom kako biste smanjili trošenje ploča i pojednostavili svakodnevnu upotrebu.
1. Audio-Technica AT-LP60XUSB automatski USB gramofon
Ako ti je gramofon više “želim slušati ploče, ne diplomirati elektroniku”, AT‑LP60XUSB je baš taj lik. Nije savršen, ali za tu klasu novca teško je naći nešto mirnije za živce.
Radi na 33⅓ i 45 okr./min, potpuno je automatski — pritisneš gumb, ručka sama krene, sama se vrati. To je onaj tip uređaja koji pustiš roditeljima ili klincima i ne strepiš hoće li uništiti ploču. Pogon je na remen, USB izlaz ide direktno u laptop, Audacity ili neki drugi softver, i eto ti arhive ploča prije nego igla odradi svojih 500–700 sati.
Zvuk? Za tvornički ugradbeni Audio‑Technica uložak s ATN3600L iglom sasvim pristojan. Nema onaj “wow efekt” skupljih modela, ali šum je nizak, vanjsko napajanje fino odvoji elektroniku od šasije pa nema onog zujanja koje mi je jednom izludilo susjeda kroz zid. Konstrukcija je većinom plastika, to se osjeti pod prstima, ali barem je lagan za premještanje, a opet dovoljno težak da ne pleše po polici.
Ono što mi se sviđa kod ovog modela je što rješava dvije tipične boljke odjednom:
– želiš jeftin ulaz u vinil
– i usput želiš spasiti stare ploče u digitalni oblik
Naravno, nije za DJ-ing, nema pitch, nema display, nema egzibicija. Ako želiš scratchati kao da si na Dori, traži nešto drugo. Ako želiš pustiti Olivera, Bijelo dugme ili novi Tram 11, sjesti, naliti si kavu ili gemišt i po potrebi snimiti sve u FLAC — ovaj mali radi posao bez drame.
U prijevodu: idealan za nekoga tko hoće mirnu savjest i čiste ripove, a ne novu opsesiju za nadograđivanjem.
2. JAM Spun Out Bluetooth gramofon s pretvorbom vinila u MP3
Ako ti je stan već pun ploča, kablova i starih komponenti koje ti je pola rodbine ostavilo “da se nađe”, ovaj JAM Spun Out Bluetooth gramofon je kao mali reset sustava.
Radi na tri brzine (33/45/78 RPM), što znači da će preživjeti i stare šelake koje si pokupio na Hreliću, ali i novu 180-gramsku reediciju koju si platio pola plaće. Ima Bluetooth prijenos, pa ga spojiš direktno na neke Sonose ili bilo koje BT zvučnike — bez lovljenja RCA kabela po podu. Ako ipak voliš “po starinski”, tu su i klasični RCA izlaz i AUX-in, pa ga utakneš u staro pojačalo ili mini liniju.
Ono što je fora: preko USB-a lako prebaciš ploče u MP3 na PC ili Mac. Nije raketna znanost, samo spojiš, upališ softver, i ploča ti polako seli na disk. Ja sam tako digitalizirao stari Oliverov live album koji nigdje ne postoji legalno online — sad mi svira u autu, na mobitelu, svugdje.
Poklopac od prašine je must-have. Drži iglu i tanjur na sigurnom od mačke, djece, ili jednostavno prašine iz stana. Nije luksuz, više kao zaštitna maskica za mobitel — ne misliš o tome dok ne razbiješ ekran.
Realno, nije ovo hi-fi za audiofile koji slušaju šum između pjesama i raspravljaju o iglama od 300 €. Zvuk i Bluetooth kvaliteta ovisit će i o zvučnicima i prostoru. A za pretvaranje u MP3 ipak ti treba računalo, pa ako živiš samo na mobitelu, to je minus.
Ali za nekoga tko želi:
jednostavno puštanje ploča + bežično slanje zvuka + brz MP3 backup kolekcije — bez doktorata iz audio tehnike — ovaj JAM je vrlo ugodan kompromis.
3. Denver gramofon Sony 120 smeđi
Ako si tek krenuo u svijet vinila i ne da ti se studirati hi‑fi forume do tri ujutro, Denver Record Player Sony 120 Brown je onaj “dovoljno dobar da sve radi” koferić koji stvarno spašava živce.
Tri brzine — 33, 45 i 78 — znače da možeš vrtjeti sve, od novih izdanja iz Dancing Beara do bakine škripave šelaka ploče. Uključiš ga u struju, spustiš iglu i glazba svira iz ugrađenih stereo zvučnika. Nema odmah potraga za pojačalima, kablovima i ostalim “hi‑fi crnim rupama”. A kad ti dosadi taj osnovni zvuk, tu je RCA izlaz — spojiš ga na neke Edifier ili staro pojačalo i zvuk odjednom izgleda puno ozbiljnije.
USB je fora stvar. Priključiš na PC, pokreneš njihov softver i ploču prebaciš u MP3. Idealno ako želiš svoje stare singlice poslušati u tramvaju ili u autu, bez da vučeš kolekciju od 50 kg. Nije baš plug‑and‑play za Mac, treba malo zaobići stvari, ali nije raketna znanost.
Auto‑stop ti spašava iglu kad zaspiš na kauču, a onaj smeđi “suitcase” retro look… pa realno, više ćeš ga pokazivati na polici nego skrivati. Nije tenk kao ozbiljne hi‑fi grdosije, ali zato ga bez panike nosiš na vikendicu.
Tko će biti razočaran? Netko tko traži audiofilsku nirvanu i sluša samo na 1.500 € zvučnicima. Tko će biti zadovoljan? Svi koji žele jednostavan, prenosiv gramofon za početak, s mogućnošću da si kasnije nadograde zvuk — i usput digitaliziraju pola obiteljske fonoteke.
4. Audio-Technica potpuno automatski Bluetooth stereo gramofon
Ako želiš gramofon koji će ti stvarno olakšati život, a ne otvoriti još jedan hobi-rupčagu na kojoj ćeš trošiti sate na podešavanje, ovaj Audio‑Technica AT‑LP60XBT s Bluetoothom je vrlo pristojan završetak potraga.
Pališ, staviš ploču, pritisneš tipku — i to je to. Potpuno automatski rad, dvije brzine (33⅓ i 45), bez filozofije. Nema ručnog spuštanja ručke, nema “ček, gdje je sad ono RIAA pojačalo”. Ugrađeni phono pretpojačalo znači da ga možeš utaknuti direktno u aktivne zvučnike, soundbar, pa čak i jeftinije desktop zvučnike koje već imaš. Ako si u fazi “živim u manjem stanu, ne želim kabele po podu”, Bluetooth spašava stvar — spajaš ga s Bluetooth zvučnikom ili slušalicama i vozi.
Iskustveno: jedan prijatelj ga je kupio “samo za vikend slušanja ploča”, a završio tako da mu stalno radi dok kuha, radi od doma, pa čak i dok pere suđe. Kad ga nešto ne nervira podešavanjem, ljudi ga zapravo koriste.
Naravno, kompromisi postoje. Konstrukcija je dosta plastična, ne očekuj osjećaj masivnog Technicsa od preko 600 €. Uložak je ugrađen i nije za velike upgrade avanture — možeš mijenjati iglu (ATN3600L), ali ne i cijelu filozofiju zvuka. I još jedna stvar: nema ugrađene zvučnike. Ako ga kupiš “na suho”, bez ičega za što se može spojiti, nećeš čuti ni šum.
Za koga je to onda? Za nekoga tko želi plug‑and‑play gramofon koji se lako uklapa u modernu, Bluetooth dnevnu sobu, zauzima malo mjesta (oko 37 x 36 cm, 2,6 kg) i jednostavno — radi. Bez drame, s dovoljno stila da te ne bude sram kad ti netko dođe na vino i ploče.
5. Denon DP29F automatski gramofon s ugrađenim pretpojačalom
Ako tražiš gramofon koji će te pustiti da piješ kavu dok ploča sama odradi svoje — Denon DP-29F je taj lijeni prijatelj u ekipi.
Ovo je full automatic priča: pritisneš gumb, ručka se sama digne, spusti na početak, odsvira stranu i vrati se nazad. Nema drhtave ruke, nema straha hoćeš li izgrebati onu omiljenu ploču koju si platio 25–30 € na Discogsu. Idealno ako tek ulaziš u vinil, ali ne želiš polagati “vozački ispit” za manualne gramofone.
Šasija je od lijevanog aluminija — nije to hi-end audiofilija, ali dovoljno je čvrsta da se ploča ne trese kao stol u zadimljenom kafiću. Manje vibracija znači manje muljavog basa i manje onog “limenog” zvuka koji zna izluditi kad slušaš jazz ili klavir.
Ono što mnogima spasi živce (i novčanik): ugrađeni MM phono pretpojačalo. Prevede ploču na jezik koji razumiju tvoja obična pojačala i aktivni zvučnici. Dakle, spojiš ga direktno na Denon/Yamahau soundbar ili neki povoljan Edifier, i svira. Bez dodatne kutijice od 80–150 €.
Naravno, ima i “ali”. Nije za vječne nadogradnje — glava je fiksna, pa nema beskrajnog igranja s novim zvučnicama. Automatika je zgodna, ali kad se jednom pokvari, servis zna biti gnjavaža. I da, interno pretpojačalo je praktično, ali ozbiljan audiofil će prije ili kasnije htjeti vanjski phono.
Kome ga stvarno preporučujem? Nekome tko želi prvu ozbiljniju ploču staviti na tanjur isti dan kad dođe kući — bez čitanja foruma, bez lemilice, bez panike. Plug, play… i okreni stranu.
6. Lenco LS-60 drveni Bluetooth gramofon sa zvučnicima
Ako tražiš gramofon koji neće pojesti pola dnevnog boravka niti budžet za godišnji, Lenco LS‑60 je onaj „mali drveni“ koji stalno viđam kod ljudi u manjim stanovima po Zagrebu i Splitu. Stane na policu iz Ikee, izgleda kao komad namještaja, a ne kao laboratorijski instrument.
Suština: dobiješ tri brzine (33/45/78 RPM), pa možeš vrtjeti sve — od starih Jugoton singlica do novijih reizdanja. Pogon je belt‑drive, što u praksi znači manje vibracija; kao kad staviš tepih ispod stolca da ne škripi. Ugrađena AT‑3600 MMC zvučnica je onaj pouzdani „radni konj“ početničke klase: nije hi‑end, ali ploča neće zvučati kao da je snimana u hodniku.
Ono što ljudima spašava živce su integrirani 2×5 W zvučnici u drvenom kućištu. U garsonijeri ili studentskom stanu — više nego dovoljno. U većoj dnevnoj sobi? Tu već treba ili Bluetooth zvučnik ili pošteno pojačalo preko RCA izlaza. Ja sam ga jednom spojio na stari stereo u roditeljskoj kući i razlika u „punini“ zvuka bila je baš očita.
Bluetooth je dvosmjeran: možeš slati zvuk na bežične zvučnike ili slušalice, ali i puštati Spotify s mobitela preko gramofona na njegove zvučnike. Zgodno kad ti se ne da stalno ustajati mijenjati stranu ploče.
Nedostatci? Ako si audiofil koji vrti MC zvučnice od 300+ €, ovo nije tvoja liga. Zvučnica je osnovna, mogućnosti nadogradnje su ograničene, a ugrađeni zvučnici ne mogu čarobno napuniti veliki open‑space.
Ali za nekoga tko želi plug‑and‑play ulaz u vinil u malom prostoru, uz Bluetooth komociju — LS‑60 ima smisla. I što je najbolje, ne traži dodatne kutije, kabele i još 300 € ulaganja da bi uopće svirao.
7. Lenco L-30 gramofon
Ako želiš digitalizirati ploče, ali ti se ne da trošiti pola plaće na gramofon, Lenco L‑30 je baš onaj „realni život” kompromis. Nije igračka iz hipermarketa, ali nije ni fetiš za audiofile koji raspravljaju o kabelima od 300 €.
Osnova mu je kućište od MDF‑a — to ti je kao razlika između masivnog stola i šuplje IKEA police. Manje rezonancija, manje „drndanja“ igle kad po stanu netko prođe u tenisicama. Radi klasične brzine 33 i 45 okretaja, taman za prosječnu kolekciju: LP-jevi, singlice, bez filozofije.
Ono što ga izdvaja je USB. U praksi: spojiš ga na laptop, otvoriš besplatni softver (tipa Audacity), i ploča koju si kupio na Hreliću za 5 € postaje uredan digitalni album u tvojoj glazbenoj biblioteci. Ja sam tako spasio jedan stari EKV koji je već počeo šuštati — sad ga vrtim u FLAC-u i ne bojim se za brazde.
Zvuk? Za ovu klasu cijene sasvim pristojan. Ako si od onih koji čuju razliku između svakog kabela, L-30 te neće oduševiti. Ali ako slušaš glazbu, ne opremu — bit ćeš zadovoljan. U paketu dobiješ poklopac protiv prašine, RCA kabel i adapter (EU/UK), pa ga bez puno muke spojiš na postojeće pojačalo ili aktivne zvučnike.
Par praktičnih savjeta:
- Stavi ga na čvrstu, stabilnu policu — manje skakanja, čišći zvuk.
- Očisti ploče prije ripanja, jer šum koji digitaliziraš ostaje zauvijek.
- Ne očekuj DJ trikove, pitch i ostale akrobacije — ovo je dnevni boravak, ne klub.
Ukratko: Lenco L‑30 je za ljude koji žele slušati ploče i sačuvati ih na računalu, a ne ući u skupi hobi bez dna.
Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri odabiru gramofona
Kad uspoređujete gramofone za 2026., prvo biste trebali procijeniti vrstu pogona i točnost brzine, budući da je performansa wow-and-flutter ispod 0,15 % uobičajeni kriterij za gramofone audiofilskog ranga.
Zatim ćete htjeti procijeniti kvalitetu ugrađenog pretpojačala, povezivost (RCA, USB, Bluetooth) i vrste priključaka, jer oni izravno utječu na razinu šuma, integraciju s modernim sustavima i dugoročnu fleksibilnost.
Na kraju biste trebali uzeti u obzir kvalitetu izrade, materijale i razinu automatizacije, jer studije pokazuju da bolja prigušenost šasije i korisnički prilagođene kontrole smanjuju rezonanciju i pogreške pri rukovanju, poboljšavajući stvarne performanse pri slušanju.
Vrsta pogona i brzina
Kad pričamo o gramofonu, svi prvo krenu o zvučnicima i zvučnicima… a motor i prijenos su u kutu, kao onaj rođak kojeg nitko ne pita ništa. A upravo tu se odlučuje hoće li ploča zvučati mirno i stabilno ili kao da svira na trajektu po jugu.
Belt-drive (remen) je kod kuće u većini hi‑fi sustava. Motor je odvojen, remen upija vibracije, pa dobiješ manje brujanja i čišći ton. To nije marketinška fora—mjerenja wow & fluttera to uredno pokažu. Direktni pogon je više “DJ zona”: brži start, više kontrole, ali često više mehaničkog šuma. Nije pravilo, ali tako uglavnom ispadne u praksi.
Težak plinth i masivna ploča tanjura rade ti tihu uslugu. Kao da imaš dobar ovjes na autu—manje poskakivanja, stabilnija brzina vrtnje, manje šuma u pozadini. Imao sam jednom lagani, šuplji gramofon; svaki put kad bi tramvaj prošao ispod prozora, bas je izgledao kao da ga je netko prolio po sobi.
Brzine su posebna priča. Bez preciznog prebacivanja na 33⅓ i 45 RPM nema ozbiljne kolekcije. Ako imaš starije šelakaše ili rane jugoslavenske izdanja na 78 RPM, traži model koji to podržava—inače će ti te ploče ostati samo dekoracija na polici.
Ako si nesiguran rukama (ili imaš mačku koja sve istražuje šapama), automatski gramofon je zlato. Automatika koja sama spušta i podiže ručku spašava iglu i brazde. Meni je jednom skliznula ruka, novo izdanje je dobilo svoju “ekskluzivnu ogrebotinu” prvi dan. Nakon toga—automatika i mirna glava.
Ugrađene opcije pretpojačala
Jedna od prvih odluka kod kupnje gramofona nije igla, ni marka… nego: hoćeš li model s ugrađenim phono pretpojačalom ili bez. To ti je ona mala kutijica koja “prevede” ultra tihi signal zvučnice u nešto što tvoj pojačalo ili aktivni zvučnici uopće mogu probaviti. Bez nje — sve zvuči kao da ploču slušaš iz hodnika.
Ja sam jednom uletio na Njuškalo, uzeo gramofon bez preampa jer je “povoljan”, i onda skužio da moram kupiti još i eksterni phono za dodatnih 80–100 €. Na kraju nisam ništa uštedio, samo sam si zakomplicirao život i zatrpao policu još jednom kutijom i kablovima.
Zato su ugrađeni MM phono preampi jako zgodni ako želiš clean postavu: gramofon → aktivni zvučnici → gotovo. Bez filozofije, bez dodatnih ulaza, bez lovljenja buke.
Posebno kod potpuno automatskih modela (tipa Audio‑Technica AT‑LP60XBT ili neki od Denon automata) dobiješ “one‑button” pristup — pritisneš play, glasnoća stabilna, šum pod kontrolom, dinamika pristojna. Ništa hi-end, ali za dnevni boravak i večernju čašu vina više nego dovoljno.
Ako u glavi već imaš sliku buduće nadogradnje — bolji zvučnici, ozbiljniji phono poput Pro‑Ject Phono Boxa — gledaj da gramofon ima preklopivo (switchable) pretpojačalo. Mali prekidač iza šasije, ali zlata vrijedi: danas koristiš ugrađeni preamp, sutra ga isključiš i ubaciš vanjski bez da mijenjaš cijeli gramofon.
Ukratko: ako ti je ovo prvi ulaz u vinil, ugrađeni preamp ti skida pola briga s vrata. Kad ti ploče postanu ozbiljna ovisnost — onda se igramo nadogradnji.
Povezivost i priključci
Dvadeset i prva stvar koju vrijedi provjeriti prije nego što platiš gramofon? Kako će se uopće uklopiti u ostatak tvojeg kaosa od kabela i uređaja.
Većina novih modela i dalje igra na sigurno: klasični RCA izlazi su standard, preko 80% njih ih ima (What Hi-Fi, 2024). To ti je kao stari pouzdani autobus ZET-a — nije glamurozan, ali te uvijek doveze do pojačala ili aktivnih zvučnika.
Ako ciljaš da ploče slušaš s kauča preko Bluetooth slušalica ili soundbara, traži Bluetooth 5.0 ili noviji. Novije verzije manje „štucaju“, imaju nižu latenciju, pa ti vokal neće kasniti za bubnjem kao loše sinkroniziran TV program (Bluetooth SIG, 2023).
USB port je posebna priča. Kod gramofona do nekih 500 € praktički postaje novi standard (Rtings, 2024). Tu se već igraš ozbiljno: spojiš ga na laptop, uključiš softver i ploču prebaciš u MP3 ili WAV bez dodatnog “kutijastog” hardvera. Ja sam prvi put to radio na jednom starom Technicsu s vanjskim pretpojačalom i zvučnom karticom — pola stola kablova, a rezultat osrednji. Novi USB modeli to skrate na dva klika.
AUX-in ulaz je fora ako želiš da ti gramofon bude mali kućni centar — spojiš mobitel, TV, što god. Ali ključna stvar: provjeri ima li ugrađen phono pretpojačalnik i svoje zvučnike. Ako oba ima, doslovno ga možeš iz kutije spojiti i svirati. Ako nema, računaj još barem jedno pojačalo i par zvučnika u budžet… i još koji kabel viška u ladici.
Kvaliteta izrade i materijali
Ako si ikad rastavio stari Technics ili Dual, znaš da se kod gramofona pola priče krije ispod haube. Na papiru svi „sviraju odlično“, ali konstrukcija ti često kaže istinu koju marketing preskoči.
Kad vidiš die‑cast aluminij ili ozbiljan MDF plinth, to je već dobar znak. Te stvari guše vibracije puno bolje od one šuplje, blago klimave plastike. Rezultat? Manje brumova, manje „disanja“ brzine, bolja stereo slika. Testovi u What Hi‑Fi‑ju i Stereophileu to lijepo pokažu na grafovima wow & fluttera i S/N omjera, ali ti ćeš to čuti kao: vokal je u centru, bas ne pliva, činela ne šišti.
Drvo ili furnir — ne samo da lijepo izgledaju u dnevnoj, nego i smiruju šasiju. Nije to romantika nego fizika: manje rezonantnih pikova u spektralnoj analizi, manje „limenog“ prizvuka. Sjećam se kad sam prvi put prebacio s laganog plastikanera na težak Pro‑Ject s MDF‑om; ista ploča, isti zvučnici, a dojam kao da je netko maknuo tanku zavjesu ispred glazbe.
Poklopac? Nije ukras. Štiti iglu od prašine i slučajnog „udarca rukavom“, ploče duže ostaju čiste, a i mehanika zahvaljuje. Ako slušaš navečer, naučit ćeš ga dizati dok svira — zatvoren zna uhvatiti malo akustičnog feedbacka.
Naravno, lagani plastični modeli imaju smisla ako često seliš ili živiš u garsonijeri. Ali ako želiš godinama mirnu glavu i koliko‑toliko „autentičan“ zvuk, uvijek biraj nešto masivnije, robusnije. Kod gramofona stara škola vrijedi: kilograma nikad previše, plastike — uvijek premalo.
Automatizacija i jednostavnost korištenja
Ako si ikad šarafila gramofon u kasnim satima, znaš da “sitnice” zapravo spašavaju živce.
Ovaj višebrzinski pogon (33/45/78 RPM) nije samo brojka na kutiji. To znači da ne moraš birati između stare jugoslavenske ploče iz antikvarijata i novog, debelog audiofilskog izdanja iz Dancing Beara — sve svira na istom tanjuru. Jednom podesiš brzinu, kratko provjeriš etiketu… i to je to. Nema “joj, ovu ne mogu”.
Bluetooth je druga priča, ali jednako važna. Posebno ako živiš u manjem stanu, garsonijeri ili studentićkom podstanarstvu gdje je svaka utičnica dragocjena. Umjesto da vučeš kabele preko pola dnevnog boravka, spojiš gramofon na Sonos, Marshall ili čak jeftini Xiaomi zvučnik — bežično. Ujutro pustiš ploču, odeš do kuhinje raditi kavu, a zvuk te normalno prati. Bez žica pod nogama i bez lova na “onaj jedan” AUX kabel.
Integrirani poklopac je, iskreno, stvar za koju ljudi misle da je nebitna… dok ne vide koliko se prašine skupi u tjedan dana. Kod otvorenih gramofona ploča i igla stalno su izložene; to na kraju znači više šuškanja u zvuku i više čišćenja (osobno sam jednom doslovno morao usisavati oko gramofona — nikome ne preporučujem).
S poklopcem jednostavno spustiš plastiku, odeš svojim poslom, i statistički smanjiš količinu prašine koja ti uništi finije detalje u zvuku.
U praksi? Manje petljanja, manje nerviranja, više vremena da zapravo — slušaš glazbu.
Zaključak
Dok razmatrate ovih sedam gramofona, zapravo birate kojoj ćete “iglici” vjerovati kao svom kompasu. USB priključci, Bluetooth čipovi i ugrađeni pretpojačala postaju vaša Sjevernjača, omogućujući vam da uravnotežite toplinu (prosječni dinamički raspon vinila ~60–70 dB) s modernom praktičnošću.
Kada uskladite specifikacije poput wow i flutter, omjera signal‑šum i tipa zvučnice sa svojim prostorom i navikama, vaš sustav prestaje biti oprema — i počinje postajati vaša zvučna podloga.
