Savršeno gladak gaming traži više od skupih dijelova; traži pametno složen komplet.
Za fluidno igranje u 1080p, 1440p ili 4K treba uskladiti GPU, CPU, RAM, napajanje i periferiju: npr. RTX 4060/7700 XT s Ryzen 5/Core i5, 16–32 GB RAM-a, kvalitetno 650–750 W PSU, brzi NVMe SSD, 144 Hz+ monitor, žičani miš niske latencije i precizne slušalice s jasnim mikrofonom.
U nastavku ti pokazujem pet konkretnih konfiguracija koje rade brzo, tiho i bez bacanja novca.
| Logitech G502 HERO gaming miš s HERO senzorom | ![]() | Najbolji miš za performanse | Vrsta proizvoda: Žičani gaming miš | Kompatibilnost platforme: PC, Mac, Chromebook (Windows 7+/macOS 10.11+/Chrome OS) | Veza / Sučelje: USB žični (na električni kabel; kabel duljine 2,1 m) | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
| Gigabyte Radeon RX 9060 XT Gaming OC 16G | ![]() | Vrhunski grafički izbor | Vrsta proizvoda: Namjenska grafička kartica (GPU) | Kompatibilnost platforme: Stolno računalo s PCIe x16 utorom | Veza / Sučelje: PCI-Express x16 5.0 na matičnu ploču; 2× DisplayPort + 1× HDMI izlazi | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
| Logitech G203 Gaming miš s LIGHTSYNC RGB | ![]() | Povoljan izbor miša | Vrsta proizvoda: Žičani gaming miš | Kompatibilnost platforme: PC, Mac (naveden macOS) | Veza / Sučelje: USB žičani (s kabelom na električni pogon; kabel, konektor naveden kao BNC) | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
| Mars Gaming 850W ATX napajanje | ![]() | Pouzdana opcija napajanja | Vrsta proizvoda: ATX jedinica napajanja | Kompatibilnost platforme: ATX-kompatibilne PC matične ploče/kućišta | Veza / Sučelje: Interni ATX naponski konektori (24-pinski ATX, EPS 4+4, PCIe 6+2, SATA, Molex) | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
| Logitech G Pro X SE žičane gaming slušalice | ![]() | Iskustvo profesionalnog zvuka | Vrsta proizvoda: Žičane gaming slušalice | Kompatibilnost platforme: PC, Xbox One/Series X|S, PS4, PS5 | Veza / Sučelje: 3,5 mm analogni i USB putem vanjskog USB DAC-a | PROVJERI CIJENU | Recenzija |
Više pojedinosti o našim najboljim odabirima
Logitech G502 HERO gaming miš s HERO senzorom
Ako igraš kompetitivno—CS2, Valorant, LoL, što god—miš ti je zapravo oružje, ne periferija. Logitech G502 HERO spada u onu kategoriju “kupio jednom, i miran si godinama”.
Prvo, senzor. HERO prati pokrete toliko precizno da ti se svaki mali trzaj zgloba pretvori u realan pomak na ekranu. Nema onog “plivanja” kursora kad naglo povučeš miš preko podloge. Možeš se voziti na visokom DPI‑ju za brze okrete, pa jednim klikom prebaciti na ultra spor “sniper” mod — praktički kao da mijenjaš optiku na pušci.
Ono što ga čini praktičnim u svakodnevici su 11 programabilnih tipki. Ja sam, recimo, na bočne tipke namjestio push‑to‑talk, melee i reload, a u Photoshopu mi iste te tipke rade zoom, switch tool i undo. Jednom složiš profile i poslije se samo pitaš zašto si ikad trpio običan miš.
Težina? Tu je Logitech pogodio živac nas koji volimo fino “štelanje”. U paketu dobiješ utege, pa si složiš hoćeš lakši miš za brze flickove ili teži za stabilniju ruku. Skrol kotačić ima onaj njihov “dvostruki” način — klasičan zupčasti otpor ili potpuno slobodan spin. Skrolanje dugačkog PDF‑a ili Excel tablice? Pustiš da vrti… i odeš po kavu.
✅ Prednosti
- vrlo precizan HERO senzor, idealan za FPS naslove
- 11 tipki koje stvarno možeš iskoristiti, ne samo “za ukras”
- podesivi utezi i odličan scroll s dva moda
⚠ Nedostaci
- kabel zna biti malo tvrd, pa treba dobru cable‑bungee ili dobar cable management
- za sitnije ruke G502 može djelovati masivno, više “tenk” nego “sportski auto”
- Vrsta proizvoda:Žičani gaming miš
- Kompatibilnost platforme:PC, Mac, Chromebook (Windows 7+/macOS 10.11+/Chrome OS)
- Veza / Sučelje:USB žični (na električni kabel; kabel duljine 2,1 m)
- Prilagodba / Podešavanje:Programabilne tipke, DPI postavke, RGB osvjetljenje, podesive utege putem Logitech G HUB-a
- Dizajn usmjeren na igranje videoigara:HERO gaming senzor, 11 programabilnih tipki, ultrabrzo pomicanje, RGB sinkroniziran s igrama
- Ocjena kupaca:4,6 / 5 (30.843 recenzije)
- Dodatna značajka:Podesivi sustav utega
- Dodatna značajka:Ultrabrzo dvorežimsko pomicanje
- Dodatna značajka:Senzor HERO na razini mikrona
Gigabyte Radeon RX 9060 XT Gaming OC 16G
Ako ciljaš na ozbiljan 1440p gaming i povremeni izlet u 4K, ali ti se ne da slagati PC koji vuče struju kao bojler, ova Gigabyte Radeon RX 9060 XT Gaming OC 16G je baš ona “zlatna sredina”. Nije mainstream krumpir, ali nije ni ludilo od 1.500 €.
16 GB GDDR6 ti ovdje nije samo broj na kutiji. To znači da u igrama poput Cyberpunka ili Starfielda ne moraš panično snižavati teksture čim uključiš 4K. Kartica gura boost do 3.320 MHz, pa frameovi dolaze glatko — pogotovo na 1440p, gdje high/ultra postavke stvarno imaju smisla, ne samo za screenshot.
PCIe 5.0? Realno, danas nećeš osjetiti razliku naspram 4.0, ali je to ona priča “kupim sad, miran sam par godina”. Kad za dvije generacije promijeniš platformu, ova kartica i dalje neće biti usko grlo.
Ono što se stvarno osjeti u svakodnevici je WINDFORCE hladnjak i dual BIOS. Ja sam svoj put napravio ovako: radnim danom Quiet BIOS — ventovi se jedva čuju, pogotovo ako ti je kućište ispod stola. Vikendom, kad padne session u Helldivers 2 ili Warzone, prebacim na Power i pusti ga da dere, slušalice svakako sve ubiju.
RGB je fin detalj, nije disko iz 2015., više onako suptilan glow ako voliš čist build. Metalni backplate i ojačan frame znače da se kartica ne savija kao špaget kad je staviš u veće kućište.
Prednosti
- vrlo jak 1440p, sasvim ugodan entry 4K
- 16 GB VRAM-a — mirna glava za nove naslove
- dual BIOS (Power/Quiet) stvarno koristan u praksi
- hladan i tih WINDFORCE u normalnim loadovima
Nedostaci
- ako igraš isključivo 1080p, plaćaš više nego što dobivaš
- PCIe 5.0 zvuči super, ali danas je više marketing nego must-have
- Vrsta proizvoda:Namjenska grafička kartica (GPU)
- Kompatibilnost platforme:Stolno računalo s PCIe x16 utorom
- Veza / Sučelje:PCI-Express x16 5.0 na matičnu ploču; 2× DisplayPort + 1× HDMI izlazi
- Prilagodba / Podešavanje:Dvostruki BIOS (Snaga/Tiho), potencijalno softversko podešavanje taktova/krivulja ventilatora, RGB osvjetljenje
- Dizajn usmjeren na igranje videoigara:Grafički procesor visokog takta s WINDFORCE hlađenjem, 16 GB GDDR6 za napredno igranje
- Ocjena kupaca:4,6 / 5 (405 recenzija)
- Dodatna značajka:Sustav hlađenja WINDFORCE
- Dodatna značajka:Dvostruki BIOS načini
- Dodatna značajka:Ojačana struktura kartice
Logitech G203 Gaming miš s LIGHTSYNC RGB
Logitech G203 je onaj miš koji kupiš “za svaki slučaj”, a onda ti ostane na stolu godinama. Nije zvijer od 150 €, ali za neku normalnu cijenu dobiješ nešto što stvarno izgleda i ponaša se kao gaming periferija — ne kao uredski miš koji se izgubio na LAN partyju.
8.000 DPI možda na papiru zvuči kao marketing, ali u praksi… lijepo je imati. Možeš si posložiti 4–5 koraka, recimo 800 za CS2, 1.600 za LoL, pa neki luđi skok kad samo skrolaš po timelineu. I sve to mičem palcem po onom DPI gumbu, bez kopanja po menijima.
Klikovi su čvrsti, onaj “klik” zvuk je baš zadovoljavajući — nije spužvast kao na jeftinim no-name miševima. Težina od 85 g je taman: dovoljno lagan da možeš raditi brze flickove, ali ne toliko da ga “preletiš” preko protivnika.
RGB? Čista igračka za oči. LIGHTSYNC radi svoje, možeš si staviti da ti miš svijetli kao Dinamova sjever tribina ili skroz bijelo, uredno, kad radiš u Figma-i ili Excelu.
Prednosti
- klasičan 6-tipki raspored — sve pod prstima, ništa “previše gaming”
- sve tipke programabilne u Logitech G HUB-u (push-to-talk, macro, prečaci za Discord, što god)
- pouzdan senzor za 1080p i 1440p gaming, bez onih čudnih “skokova” kursora
- oblik koji paše većini šaka, pogotovo claw i fingertip hvatu
Nedostatci
Nije za one koji obožavaju ultra-lagane “rupičaste” miševe od 60 g — ovo je ipak klasični, puni “kalup”. Kabl je OK, ali nije najbolji pleteni cable na svijetu; ako imaš low-sense i ogroman podložak, možda ćeš poželjeti bungee.
Ako tražiš nešto što radi posao, izgleda “gaming”, ali ne pojede ti pola budžeta za setup, G203 je jako siguran izbor. Jednom ga podesiš — i zaboraviš da košta tako malo.
- Vrsta proizvoda:Žičani gaming miš
- Kompatibilnost platforme:PC, Mac (naveden macOS)
- Veza / Sučelje:USB žičani (s kabelom na električni pogon; kabel, konektor naveden kao BNC)
- Prilagodba / Podešavanje:Programabilne tipke, DPI profili, RGB osvjetljenje putem Logitech G HUB-a
- Dizajn usmjeren na igranje videoigara:igrački senzor od 8.000 DPI, raspored s 6 tipki, RGB LIGHTSYNC efekti
- Ocjena kupaca:4,6 / 5 (11.169 recenzija)
- Dodatna značajka:Lagana konstrukcija od 85 g
- Dodatna značajka:Klasični raspored s 6 gumba
- Dodatna značajka:Petostupanjsko DPI cikliranje
Mars Gaming 850W ATX napajanje
Poweriranje moderne gaming konfE danas je mini-drama samo po sebi — grafičke skupe kao pola auta, RGB svijetli k’o božićno drvce, a ti se nadaš da napajanje neće kolabirati usred ranked meča. Tu upada Mars Gaming MPIII850, 850 W ATX napajanje koje ne glumi premium zvijezdu, ali odrađuje posao kao stari, pouzdani Golf.
Imaš jedan +12 V rail koji vuče svih 850 W. U praksi to znači: RX 7800 XT, RTX 4070 Ti, pa i nešto jače… nećeš gledati crni ekran čim GPU napravi power spike. Nema onog nervoznog gledanja u kućište kad krene coil whine ili restart dok igra tek učitava mapu.
Ono što mi se sviđa: 85% efikasnost i 99% digitalni APFC. Prevedeno na normalan jezik — manje struje bacaš kroz prozor u obliku topline. U stanu ti je već dovoljno toplo ljeti, ne treba ti još jedan radijator u obliku napajanja.
Ventilator? 120 mm FDB s AI‑RPM kontrolom. Kad surfam, pišem ili visim na YouTubeu, praktički ga ne čujem; čuje se više frižider nego kućište. Tek kad pokrenem nešto ozbiljno, tipa Cyberpunk na visokim, osjetiš da se stvar “probudi”, ali bez one jeftine, zujave buke.
Kablovi su ravni, crni i dovoljno dugački za normalna i veća kućišta. Ako voliš čist cable‑management i ne želiš da ti kućište iznutra izgleda kao ormarić s produžnim kabelima u uredu — ovo pomaže.
Prednosti (što realno dobivaš)
- stabilnost za jače GPU‑ove bez drame
- tiši rad u svakodnevnom korištenju
- manje topline u kućištu, lakše hlađenje ostatka komponenata
- kablovi koji se stvarno daju uredno provući
Mane (da, ima ih)
- nije modularno kao skuplja napajanja, pa ima viška kablova
- 85% efikasnost je ok, ali nije za fanatike koji ciljaju samo 80+ Gold i više
Ako slažeš mid do high-end build, želiš mirnu glavu i ne planiraš trošiti +150 € samo na napajanje, MPIII850 je jako razuman kompromis. Nije glamurozan, ali radi ono najbitnije — ne izdaje te kad ti FPS najviše znači.
- Vrsta proizvoda:ATX jedinica napajanja
- Kompatibilnost platforme:ATX-kompatibilne PC matične ploče/kućišta
- Veza / Sučelje:Interni ATX naponski konektori (24-pinski ATX, EPS 4+4, PCIe 6+2, SATA, Molex)
- Prilagodba / Podešavanje:AI-RPM inteligentna kontrola ventilatora, višestruki raspored konektora za raznolike konfiguracije
- Dizajn usmjeren na igranje videoigara:850 W s jakom +12 V granom i DC-DC za snažne gaming GPU-e/CPU-e
- Ocjena kupaca:4,4 / 5 (726 recenzija)
- Dodatna značajka:85% učinkovitosti
- Dodatna značajka:AI-RPM tiho hlađenje
- Dodatna značajka:Opsežne sigurnosne zaštite
Logitech G Pro X SE žičane gaming slušalice
Lockati korake u Valorantu ili Warzoneu nije magija, nego dobar headset. Logitech G Pro X SE je baš taj tip slušalica koji ti odjednom pokaže koliko ti je zvuk prije bio “mutan”. Prvi put kad sam ih uključio, lik koji je šuljao po katu iznad mene više nije bio “negdje gore”, nego točno — dva koraka lijevo, iza zida.
PRO-G 50 mm driveri rade ono što većina gaming headseta samo obeća: visoki su čisti (granate ne paraju uši), a bas je naglašen taman toliko da osjetiš eksploziju u prsima, ali da ti ne proguta glasove i korake. Uz DTS Headphone:X 7.1, dobiješ onaj “kino u glavi” efekt — lakše procijeniš smjer i udaljenost, što u CS2-u često znači da si živ ili gledaš ostatak runde na spectateu.
Tuning ide preko Logitech G HUB‑a. Malo je gnjavaža prvi put, ali kad jednom posložiš EQ i surround kako ti paše, spremiš profil direktno na USB DAC i miran si — prebaciš headset s računala na laptop i sve ide s tobom.
Mikrofon s Blue VO!CE filtrima je posebna priča. Nisi više onaj “šuš-krrr-čeka-jel-me-čuješ” lik na Discordu, nego zvučiš kao polu-radio voditelj. I da, mic je odvojiv, pa kad binge-aš Netflix ne bode te u obraz.
Prednosti
- vrlo precizna pozicija zvuka u FPS igrama
- udoban i za višesatne seanse
- odličan mikrofon za Discord, stream i Zoom
Nedostaci
- G HUB zna biti težak i naporan za početnike
- USB DAC ima puni smisao tek na PC‑u, konzole dobivaju “oslabljenu” verziju iskustva
- Vrsta proizvoda:Žičane gaming slušalice
- Kompatibilnost platforme:PC, Xbox One/Series X|S, PS4, PS5
- Veza / Sučelje:3,5 mm analogni i USB putem vanjskog USB DAC-a
- Prilagodba / Podešavanje:Prilagođeni EQ, DTS surround profili, Blue Voice postavke putem Logitech G HUB-a i USB-DAC-a
- Dizajn usmjeren na igranje videoigara:50 mm PRO-G upravljački programi, DTS 7.1, Blue Voice mikrofon za komunikaciju u igri
- Ocjena kupaca:Ocjena nije navedena u sažetku
- Dodatna značajka:PRO-G 50 mm upravljački zvučnici
- Dodatna značajka:Obrada Blue Voice
- Dodatna značajka:Odvojivi mikrofon od 6 mm
Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri odabiru gaming računala
Kad birate računalo za igranje, trebali biste pažljivo razmisliti o osnovnom hardveru, jer ti dijelovi tiho određuju koliko će se vaše igre činiti glatkima i koliko će biti spremne za budućnost. Trebat će vam snažan CPU s dovoljno jezgri, sposoban GPU s dovoljno VRAM-a, brza i dovoljno velika radna memorija, kao i pohrana koja uravnotežuje brzinu i kapacitet, a sve to podržano pouzdanim napajanjem s dobrom učinkovitošću kako se ništa ne bi mučilo pod opterećenjem. U sljedećim poglavljima vidjet ćete kako svaki od tih dijelova radi, koji su brojevi zapravo važni i kako ih uskladiti s vašim budžetom i vrstama igara koje volite.
CPU i broj jezgri
Iako kutija na polici viče s onih 12, 16 ili 24 jezgre, prava priča za gaming je puno prizemnija: *kako* igraš, što ti radi u pozadini i koliko ti je soba slična pećnici.
Kad mi klinci dođu po savjet za novi PC, prvo ih pitam: “Što igraš — i radi li ti Discord, Spotify, Chrome s 27 tabova?”
Tu nastupa kombinacija: broj jezgri, brzina takta i hlađenje.
Za čisti kompetitivni Fortnite, CS2, Valorant, LoL?
Tu ti je kralj brza jedna jezgra i niska latencija. Realno, dobar 6‑ ili 8‑jezgreni CPU (tipa Ryzen 5 7600X ili Intel i5‑14600KF) s visokim boost taktovima radi čuda. FPS stabilan, input lag nizak, nema trzanja usred clutcha.
Ali čim kreneš streamati na Twitch, snimati klipove za TikTok ili renderirati highlight video nakon matcha, igra više nije sama u kući. Trebaju ti barem 8 jezgri / 16 threadova, da se OBS, encoder i igra ne tuku za isti komad silicija. Ja sam godinama forsirao premalo jezgri i učio na teži način — stream izgleda kao PowerPoint prezentacija, a ti se pitaš gdje je nestalo onih 2000 €.
Pros & Cons bržeg, “manjeg” CPU‑a
Prednosti:
- viši FPS u esport igrama
- niža potrošnja, lakše hlađenje
- često povoljnija cijena (više novca ostaje za jaču grafičku)
Nedostaci:
- manje “lufta” za streaming i multitasking
- brže zastari ako kreneš u ozbiljniji video rad
Što god uzmeš, ne štedi na hladnjaku i protoku zraka. Dobar tower cooler od 40–60 € ili pristojan AIO mijenja priču — tiši rad, stabilniji boost, a i lakše je mirno igrati kad ti PC ne zvuči kao avion koji polijeće s Plesa.
Snaga GPU-a i VRAM
CPU je “šef u uredu”, ali u gamingu… glavnu riječ vodi GPU. On ti doslovno crta svaki kadar, svaki piksel. Kad uspoređuješ kartice, ne gledaj samo marketinške slogane nego *kako diše u igrama*: broj jezgri, takt, TFLOPS — sve to na kraju znači više FPS‑a, pogotovo u 1440p i 4K.
Sjećam se kad sam prije par godina uzeo “prejaku” grafu s premalo VRAM‑a jer je bila na popustu. BF V na ultra teksturama? Slide show. Kartica je stalno morala presipati teksture s diska u memoriju i nazad. FPS je izgledao ok na papiru, ali igra je štucala svake dvije sekunde.
VRAM je zapravo radni stol tvoje grafičke. Ako je stol premalen, papiri padaju po podu.
Otprilike ovako:
| Rezolucija / scenarij | Koliko VRAM‑a ciljati |
|---|---|
| 1080p, većina modernih igara | 4–6 GB |
| 1440p, high/ultra postavke | 8–12 GB |
| 4K ili brutalne teksture (RT, modovi) | 12–16+ GB |
Bitno: snaga GPU‑a i VRAM moraju biti u balansu. Nema smisla 16 GB VRAM‑a na kartici koja se muči i na 1080p; to je kao da na Fiću staviš krovni kofer od 600 litara.
Prednosti jače grafičke
- Glatkiji gameplay na višim rezolucijama
- Duži “rok trajanja” prije nego moraš opet nadograđivati
- Bolji vizualni detalji bez kompromisa
Mane (koje svi zaborave)
- Traži ozbiljnije napajanje i kvalitetno hlađenje
- Više buke i topline — ljeti soba postaje sauna
- Zna pojesti budžet koji bi mogao ići u SSD ili bolji monitor
Ako ciljaš novu konfiguraciju, prvo odredi rezoluciju i tip igara koje igraš. Tek onda biraj GPU i VRAM — redoslijed obrnut od onog kako nas reklame pokušavaju uvjeriti.
Brzina i kapacitet RAM-a
Kad god me netko pita “koliko RAM‑a mi treba za igre?”, skoro uvijek završimo na istoj slici: komp je kao radni stol. Disk je ormar, a RAM je ono mjesto gdje stvarno radiš. Ako ti je stol premali, svako malo nešto mičeš, preslaguješ, padaju papiri — i naravno, sve uspori.
Za moderni gaming taj “stol” bi trebao imati 16 GB RAM‑a. Manje od toga danas prolazi samo u laganijim igrama tipa *Valorant* ili *CS2* na low detaljima, ali čim otvoriš Chrome s par tabova, Discord u pozadini i možda Spotify, Windows krene gurati stvari na disk (pagefile) i dobiješ ona sitna, iritantna trzanja koja ne znaš objasniti. Imao sam fazu s 8 GB i *Warzoneom* — svaka veća eksplozija i alt‑tab bila je lutrija hoće li igra preživjeti.
Ako povremeno streamaš na Twitch, držiš OBS, chat, plus igru… 16 GB je stvarno minimum koji još uvijek diše normalno. I dalje ne moraš odmah skakati na 32 GB, osim ako radiš editing u Premiereu ili držiš pola interneta otvorenog dok igraš.
Prednosti bržeg RAM‑a
Brzina RAM‑a zvuči suho, ali razlika se osjeti. Skok s 2400–2666 MHz na 3200–3600 MHz**** na Ryzen konfiguracijama mi je više puta donio 10–20 FPS‑a u CPU‑heavy igrama (*Cities: Skylines II*, *F1 24*). Posebno ako igraš na 1080p, gdje CPU više radi.
Ako koristiš integriranu grafiku (tipa Ryzen 5 5600G ili Intel UHD), brži RAM je praktički besplatan “GPU upgrade”. Integruša koristi sistemski RAM kao VRAM — pa što je on brži, to se manje patiš na 720p/1080p.
Mana? Malo kemije u BIOS‑u
Nije sve plug‑and‑play.
Da RAM radi na oglašenih 3200–3600 MHz, trebaš:
- Dual‑channel: dva ista modula, npr. 2×8 GB umjesto 1×16 GB
- U BIOS‑u uključiti XMP/DOCP/EXPO profil
- Provjeriti da ploča i CPU stvarno podržavaju te brzine
Latencije (CAS 16 vs CAS 18) zvuče kao sitnica, ali za isti takt niži broj znači brži odziv. Nije nešto zbog čega ćeš odjednom dobiti 50 FPS‑a više, ali kad već plaćaš, ima smisla uzeti kit s pristojnim tajmingom umjesto prve akcije koju vidiš za 5–10 € manje.
Ako radiš novi build u 2025., ja bih hladno išao na 2×8 GB, 3200–3600 MHz, CL16 — i miran si godinama, bez filozofije.
Vrsta i veličina pohrane
Kad već imaš RAM posložen kao švicarski nožić, slijedi realno pitanje: gdje će sve te igre i Windows živjeti. Tu se gradi karakter konfiguracije, ne samo broj FPS‑ova.
Prvo: ako još razmišljaš o klasičnom HDD‑u za sistem i igre — zaboravi. To je kao da kupiš PS5 i igraš samo PS4 verzije.
Za današnji gaming SSD je *must*, a NVMe M.2 je ona fina razina: igre se dižu iz menija u level brže nego što otvoriš poruku na WhatsAppu.
Ja sam neko vrijeme vozio samo 500 GB NVMe. Na papiru dosta. U praksi — tri AAA naslova (tipa Cyberpunk, CoD, Forza), Windows, par programa… i odjednom loviš se da brišeš igre kao da čistiš ormar. To umara.
Danas bih ti rekao ovako:
- 500 GB – 1 TB: ok ako igraš 2–3 velika naslova + par manjih
- 2 TB: za ljude koji stalno skaču s igre na igru i ne žele micati instalacije
- Uz to, neki stari dobri HDD od 2 TB+ za filmove, serije, fotke, backup
Pros & Cons SSD‑a naspram HDD‑a
| SSD (NVMe/SATA) | HDD | |
|---|---|---|
| Brzina | Učitavanje par sekundi | Često minuta i stutter |
| Buka | Tišina | Zujanje, vibracije |
| Cijena/GB | Viša | Niža |
| Idealno za | OS, igre, programe | Medije, backup, arhivu |
Ako kupuješ NVMe, gledaj PCIe Gen4 modele (npr. Samsung 990 EVO, WD Black SN850X). Brži su, ali važna je i izdržljivost (TBW) i trajanje garancije — to ti je kao kilometraža i jamstvo na autu. Ne želiš da ti “disk-motor” crkne usred Steam rasprodaje.
Napajanje i učinkovitost
Napajanje je onaj dio konfiguracije na koji većina baci oko tek kad se nešto zadimi. Doslovno. Svi vole pričati o RTX‑icama i i9‑kama, a onda u to guraju neki no‑name “600 W” koji je realno jači grijač nego PSU.
Ja sam tu grešku već odradio. Štedio sam 20–30 € na napajanju i završio s mirisom pregorjele plastike usred ljeta, usred meča. Nikome ne preporučujem.
Prvi korak: snaga. Uzmeš neki PSU kalkulator (npr. be quiet!, Seasonic), ubaciš svoj CPU, GPU, diskove, ventilatore… Kad ti izbaci recimo 450 W vršnog opterećenja, ti ciljaš na 550–600 W. Tih 20–30% rezerve znači da napajanje ne bruji kao usisavač i ne peče jaja unutra čim pokreneš igru.
Druga stvar je učinkovitost. 80 Plus Bronze je minimum, ali iskreno — Gold je danas “sweet spot”. U praksi to znači: manji račun za struju, manje topline, manje buke. Razlika cijene od nekih 15–25 € vrlo brzo se vrati ako komp stvarno radi, a ne služi samo kao skupi YouTube player.
Prednosti dobrog PSU‑a
- stabilan +12 V rail (bilo jedan jači, bilo pametno podijeljen multi‑rail)
- zaštite tipa OVP, UVP, OCP, OPP, SCP — spašavaju ostatak konfiguracije kad nešto krene po zlu
- kvalitetni kondenzatori i lemljenje, pa PSU ne rikne usred roka ili rendera
Mane štednje na napajanju
- veća šansa da povuče sa sobom matičnu ili GPU
- više buke i grijaća jedinica u kućištu
- kraći vijek trajanja, a upgrade ti opet traži novo PSU
Ako već negdje režeš budžet, reži RGB, kućište, čak i SSD kapacitet. Ali napajanje… to je temelj. Loš temelj se uvijek, *uvijek* osveti.
Dizajn hlađenja i protoka zraka
Većina ekipa prvo gleda FPS, RGB i onaj „gaming look“. A onda se pitaju zašto im se komp nakon pola sata CS‑a ponaša kao sušilo za kosu. Istina je brutalno jednostavna: hladnjaci i protok zraka odlučuju hoće li tvoja mašina šaptati ili urlati.
Ja sam jednom složio konfiguraciju s RTX‑icom i Ryzenom, utrpao sve u jeftino kućište bez mesh fronte… Nakon tjedan dana sam tražio šrafciger usred noći jer je zvučalo kao da avioni polijeću. Od tada — prvo kućište, tek onda „bling“.
Kreni od osnove: kućište s barem tri pozicije za ventilatore i jasnim *front‑to‑rear* protokom. Idealno:
- usis sprijeda (2×120 ili 2×140 mm),
- ispuh straga i/ili gore.
Blagi pozitivan tlak (malo više usisa nego ispusa) znači manje prašine u unutrašnjosti i manje čišćenja svakih par tjedana.
Veći ventilatori, 120–140 mm, rade sporije za isti protok zraka — to znači manje decibela, više mira. Ako si ikad slušao Noctuu ili be quiet! u radu, znaš o čemu pričam. Za CPU preskoči stock hladnjak: uzmi ozbiljniji zračni (tipa DeepCool AK620) ili AIO, ali gledaj da deklarirani TDP hladnjaka nadmašuje potrošnju tvog procesora.
Kablovi? Sve što može — šalji iza matične. Oko CPU‑a i GPU‑a neka bude „autocesta“, ne zaglavljen parking.
Kad sve složiš, pusti neki stres test ili barem par mečeva u igri i prati temperature. Ciljaj da delta‑T (razlika između temperature komponente i sobne) ostane ispod ~50 °C. Ako si ispod toga, miran si: ventilatori će raditi tiše, a ti nećeš pojačavati slušalice da preglasiš vlastiti PC.
Povezivost i putevi nadogradnje
Prije nego što rokneš 600–700 € u „što jači GPU“, stani. Nije poanta da danas leti, a za dvije godine da bude kanta. Gledamo povezivost i put za nadogradnju, jer ono što si sad složiš, kasnije će ti ili olakšati život… ili ga pretvoriti u kabelski horor.
Ja sam prije par godina uzeo ploču s jednim M.2 i mislio: „Ma dosta je.“ Nije bilo. Kad su igre počele gutati po 150 GB, završio sam s vanjskim SSD‑om koji visi s USB‑a kao božićni ukras. Ne radi to sebi.
Prednosti pametnog izbora (sad)
Kreni od matične. Gledaj:
- PCIe 4.0 kao minimum, 5.0 ako već ideš na noviji Ryzen/Intel. To ti je kao da si ostavio širi autoput za budući GPU ili NVMe kartice.
- Dva ili više M.2 NVMe slota + par SATA portova. Da kasnije samo dodaš SSD, a ne da žrtvuješ stari disk.
- USB 3.2 Gen2 portovi i barem jedan kvalitetan USB‑C, plus headeri za prednji panel — da ne loviš „onaj jedan“ slobodan port iza kućišta.
Napajanje? Tu ljudi najčešće škrtare. Uzmi 20–30% više watta nego ti treba sada i dodatne PCIe konektore. Danas RTX 4060, sutra možda 5070 — i onda ne moraš mijenjati PSU za 100+ €.
Gdje se lako zeznuti
Malo tko razmišlja o kućištu. ATX ili barem mATX s pristojnim airflowom, prostorom za duže GPU‑ove i koji extra ventilator.
Ostaviti slobodna RAM slota je isto bitno: 2×16 GB sada, pa dodaš još 2×16 kad igre odu u svemir.
I na kraju — BIOS. Gledaj brandove koji redovito izbacuju updateove (Asus, MSI, Gigabyte). Nije fora da ti za godinu dana novi CPU ostane „pred vratima“ jer ga ploča ne prepoznaje.
Često postavljana pitanja
Mogu li izgraditi glatko gaming postavljanje koristeći isključivo rabljene ili obnovljene komponente?
Da, možete, ako pažljivo odaberete dijelove. Dajte prednost snažnoj grafičkoj kartici, pristojnom četvero- ili šestojezgrenom procesoru, 16 GB RAM-a i SSD-u. Prije kupnje bilo kakvog rabljenog hardvera provjerite ispravnost komponenti, temperature, jamstva i kompatibilnost.
Koliko je važna frekvencija osvježavanja monitora u odnosu na snagu GPU-a za glatko igranje?
Uravnotežuješ dvije rijeke: brzina osvježavanja određuje koliko često se valovi kotrljaju, snaga GPU-a odlučuje o njihovoj snazi. Osjetit ćeš glađu igru kada obje teku zajedno, ali najprije daj prednost GPU-u, a zatim teži višoj brzini osvježavanja kada se sličice u sekundi dosljedno pojačaju.
Koji su periferni uređaji najvažniji za smanjenje ulaznog kašnjenja u natjecateljskim igrama?
Trebali biste dati prednost brzom, žičanom gaming mišu, mehaničkoj tipkovnici s niskom latencijom i monitoru s visokim osvježavanjem i niskim vremenom odziva. Onemogućite bežične/ugrađene dongle kad god je moguće, koristite USB umjesto Bluetootha i uključite načine rada s niskom latencijom i na zaslonu i u postavkama igre.
Kako da osiguram buduću održivost svog gaming računala za nadolazeće zahtjeve AAA igara?
Računalo činite otpornim na budućnost tako da ciljate na snažnu rezervu CPU/GPU snage, dajete prednost 32 GB brze RAM memorije, NVMe SSD-ovima, kvalitetnom napajanju i kućištu fokusiranom na protok zraka. Ne jurite za svakim trendom; umjesto toga, odaberite platforme pogodne za nadogradnju kako bi se vaša konfiguracija održala kroz nove izlazak igara poput besmrtne ratne mašine.
Je li prilagođeno vodeno hlađenje potrebno ili je vrhunsko zračno hlađenje dovoljno za igranje?
Hlađenje zrakom više klase obično je dovoljno za igranje; ne trebaš prilagođeno vodeno hlađenje. Vodeno bi odabrao ako jako overclockaš, ciljaš na ultra nisku buku ili želiš estetiku. U suprotnom, kvalitetan tornjić hladnjak ili AIO drže temperature sasvim sigurnima.







